Volcán de Fuego

Izvor: Wikipedija
Erupcija vulkana 1974. godine.

Volcán de Fuego (španj. Vatreni vulkan), aktivni je stratovulkan u Gvatemali, smješten 16 kilometara zapadno od grada i poznatog turističkog odredišta Antigua Guatemala. Poznat je po svojoj stalnoj aktivnosti zbog koje svakih 15-20 minuta izbacuje manje količine plina i pepela. Tijekom povijesti imao je desetak velikih erupcija, od kojih su najsmtronosnije bile one 1717. i 2018. godine. Građen je pretežito od bazaltnih i andezitnih stijena.

Na vulkan se prvi uspeo francuski pisac i istraživač Eugenio Dussaussay, nakon što je za to ishodio dozvolu mjesnih vlasti.[1] No, Dussaussay nije mogao pronaći vodiča za uspon na središnji vrh, koji je godinu dana prije i erumpirao. Taj pothvat ostvario je britanski arheolog Alfred Maudslay 1982. poprativši svoj uspon iscrpnim bilješkama.[2]

Erupcija krajem kolovoza 1717. uzrokovala je trodnevna podrhtavanja tla krajem kolovoza tj. niz razornih potresa koji su u potpunosti uništili Santiago de los Caballeros (Grad vitezova), tadašnju prijestolnicu Gvatemale pod španjolskom upravom. Jači potres 1932. zatrpao je Staru Gvatemalu pepelom, a onaj iz 1974. uništio svu vegetaciju u svom okružju kao i brojne poljodjelske površine.

Nakon što je 2002. godine vulkan pojačao svoju aktivnost povremeno izbacujući pepeo u krugu 20 kilometara uz potoke lave duge i do dva kilometra, erupcija vulkana uzrokovala je razorni potres početkom lipnja 2018. u kojem je život izgubilo 109 ljudi, a u naslagama lave i ruševinama nestalo njih 200.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dussaussay, Eugenio. Impresiones de viaje: el volcán de Fuego. La Ilustración Guatemalteca. Gvatemala: Síguere, Guirola & Cía, 1897. I (12), str. 180
  2. Maudslay, Alfred Percival; Maudslay, Anne Cary: A glimpse at Guatemala, and some notes on the ancient monuments of Central America. London: John Murray, 1899., str. 37-39
  3. Reuters. Lava flows at Guatemala volcano prompt more evacuations CBC Canada, 8. lipnja 2018. (pristupljeno 10. lipnja 2018.)