Vreća ugljena (tamna maglica)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Vreća ugljena
tamna maglica
Part of the Coalsack Nebula.jpg
Snimak Vreće ugljena snimljen Wide Field Imagerom na 2,2-metarskom teleskopu MPG/ESO.[1]
Otkriće
Položaj
Epoha J2000.0
Zviježđe Južni križ
Udaljenost 600 svj.g.
Rektascenzija 12h 50m
Deklinacija −62° 30′
Izgled na našem nebu
Prividna magnituda
Prividne dimenzije (V) 7 × 5 °
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Posebne značajke
Druge oznake C99

Vreća ugljena (eng. Coalsack Dark Nebula, Coalsack) je najprominentnija tamna maglica na nebu. Lako je vidljiva golim okom kao silueta tamne zakrpe nasuprot južnije Kumove slame. Udaljena je otprilike 600 svjetlosnih godina od Zemlje. Nalazi se u zviježđu Južnome križu.

Prekriva blizu 7° sa 5° ponešto u susjedna zviježđa Centaur i Mušicu.[2] Prvo promatranje bilo je ono u izvješću Vicentea Yáñeza Pinzóna godine 1499. Amerigo Vespucci nazvao je maglicu “il Canopo fosco” (crni Canopus. Također su ju nazivali “Macula Magellani” (Magellanova točka) i “Crni Magellanov oblak” nasuprot Magellanovim oblacima.

Godine 1970. Kalevi Mattila dokazao je da Vreća ugljena nije sasvim crna. Ima vrlo slabašan dašak svjetla (10% sjajnosti okolne Kumove slame), što dolazi od refleksije zvijezda koje zatamnjuje.

Vreća ugljena nije upisana u Novi opći katalog i zapravu nema identifikacijski broj, osim u Caldwellovom katalogu gdje je C99.

Vrlo je važna u astronomiji australskih Aboridžina, gdje je Vreća ugljena glava zviježđa imena Emu na nebu.

Emu na nebu u australskoj aboridžinskoj astronomiji. Ovo se zviježđe više sastoji od tamnih oblaka nego od zvijezda. Tradicionalno europsko zviježđe desno je Južni križ, lijevo je Škorpion. Glava emua je Vreća ugljena.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. A Cosmic Sackful of Black Coal (eng.) pristupljeno 15. listopada 2015.
  2. Darling, David J. (2004). The universal book of astronomy: from the Andromeda Galaxy to the zone of avoidance (eng.), str. 351, Hoboken, New Jersey: Wiley ISBN 0471265691

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]