Westfalski mir

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat. Westfalski mir potpisan je 24. listopada 1648. između cara Ferdinanda III., njemačkih kneževa te predstavnika Nizozemske, Francuske i Švedske.

Španjolski sporazum, kojim je završen Osamdesetogodišnji rat, potpisan je 30. siječnja 1648. Ugovorom su priznate nezavisnost Nizozemske i Švicarske Konfederacije. Ugovor o Pirinejima iz 1659. smatra se dijelom Westfalskog sporazuma, a potpisale su ga Francuska i Španjolska.

Mnogi povjesničari Westfalski mir smatraju početkom moderne ere. Tim sporazumom stvorena je baza međunarodnog sustava suverenih država.

Lokacija[uredi VE | uredi]

Pregovori su se odigravali u Münsteru i Osnabrücku. To su dva grada udaljena 50 kilometara i nalaze se u današnjoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Donjoj Saskoj. Švedska je željela Münster i Osnabrück, dok je Francuska predlagala Hamburg i Köln. Pregovori su zahtijevali dva mjesta, jer su protestantske i katoličke vođe odbijale međusobno se sastati. Katolici su koristili Münster, a protestanti Osnabrück.

Načela[uredi VE | uredi]

Westfalski sporazum sadrži 4 osnovna principa:

  • princip suvereniteta naroda-država i fundamentalno pravo samoopredjeljenja;
  • princip pravne jednakosti među nacijama-državama;
  • princip obvezujućih međunarodnih ugovora među državama, dakle vezujućih ugovora;
  • princip nemiješanja jedne države u unutarnja pitanja druge države.

Zbog tih principa, Westfalski ugovor iz 1648. izuzetno je značajan za međunarodne odnose. Tim ugovorom stvorena je baza modernog međunarodnog sustava neovisnih nacija-država. U stvari, to je bio početak zakona među suverenim državama, po kome jedna drugoj garantira neovisnost i pravo naroda na samoopredjeljenje. Dva najvažnija nova načela su bila

  • načelo suvereniteta
  • načelo jednakosti naroda.

To su bile prave političke i pravne inovacije toga vremena.

Sporazum je definirao principe suvereniteta i jednakosti država, da bi se uspostavio trajni mir i prijateljstvo među državama, s uzajamno prihvatljivim sustavom međunarodnog prava, baziranog na međunarodno vezujućim ugovorima. Po prvi put je uspostavljen sustav koji je poštovao ljudska prava i temeljio se na međunarodnom pravu, a ne na gruboj sili i pravu jačega da uređuje odnose među državama.

Bio je prisutan i peti princip, a to je ideja da pobjednik treba davati ustupke i surađivati s ciljem postizanja trajnog mira.

Ukratko, ključno za Westfalski mir je suverenitet naroda.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Westfalski mir