Westfalski mir

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Westfalski mir predstavlja seriju sporazuma, kojima je završen Tridesetogodišnji rat. Vestfalski mir je potpisan 24. listopada 1648. između cara Ferdinanda III, njemačkih kneževa, predstavnika Nizozemske, Francuske i Švedske.

Španjolski sporazum, kojim je završen Osamdesetogodišnji rat potpisan je 30. siječnja 1648. Ugovorom su priznate nezavisnost Nizozemske i Švicarske konfederacije. Ugovor o Pirinejima iz 1659. smatra se dijelom Westfalskog sporazuma, a potpisale su ga Francuska i Španjolska.

Mnogi povjesničari Westfalski mir smatraju početkom moderne ere. Tim sporazumom stvorena je baza međunarodnog sustava suverenih država.

Lokacija[uredi VE | uredi]

Pregovori su se odigravali u Münsteru i Osnabrücku. To su dva grada udaljena 50 kilometara i nalaze se u današnjoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Donjoj Saskoj. Švedska je željela Münster i Osnabrück, dok je Francuska predlagala Hamburg i Köln. Pregovori su zahtijevali dva mjesta, jer su protestantske i katoličke vođe odbijale međusobno se sastati. Katolici su koristili Münster, a protestanti Osnabrück.

Načela[uredi VE | uredi]

Westfalski sporazum sadrži 4 osnovna principa:

  • princip suvereniteta naroda-država i fundamentalno pravo samoopredjeljenja;
  • princip pravne jednakosti među nacijama-državama;
  • princip obvezujućih međunarodnih ugovora među državama, dakle vezujućih ugovora;
  • princip nemiješanja jedne države u unutarnja pitanja druge države.

Zbog tih principa, Westfalski ugovor iz 1648. je izuzetno značajan za međunarodne odnose. Tim ugovorom stvorena je baza modernog međunarodnog sustava neovisnih nacija-država. U stvari, to je bio početak zakona među suverenim državama., Po kome jedna drugoj garantira neovisnost i pravo naroda na samoopredjeljenje. Dva najvažnija nova načela su bili

  • načelo suvereniteta
  • načelo jednakosti naroda.

To su bile prave političke i pravne inovacije toga vremena.

Sporazum je definirao principe suvereniteta i jednakosti država, da bi se uspostavio trajni mir i prijateljstvo među državama, sa uzajamno prihvatljivim sustavom međunarodnog prava, baziranog na međunarodno vezujući ugovorima. Po prvi put je uspostavljen sustav, koji je poštovao ljudska prava i bio je baziran na međunarodnom pravu, umjesto na gruboj sili i pravu jačeg određivati ​​odnose među državama.

Bio je prisutan i peti princip, a to je ideja da pobjednik treba davati ustupke i surađivati sa ciljem da se postigne trajni mir.

Ukratko, ključno za Westfalski mir je suverenitet naroda.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Westfalski mir