Münster

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Münster
Münster
Münster
Grb grada Münster
Koordinate: 51°57′N 07°37′E / 51.95°N 7.617°E / 51.95; 7.617Koordinate: 51°57′N 07°37′E / 51.95°N 7.617°E / 51.95; 7.617
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Sjeverna Rajna-Vestfalija
Gradonačelnik Marcus Lewe (CDU)
Površina 302,89 km2
Nadmorska visina 60 m
Stanovništvo 311,846 (31. prosinca 2016.)
Gustoća stanovništva 1029 stan./km2
Poštanski broj 48143–48167
Pozivni broj 0761
Službena stranica https://www.muenster.de/en/
Karta
Münster na karti Njemačka
Münster
Münster

Položaj grada na karti Njemačke

Münster je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Münster se nalazi na rijeci Aa, otprilike 15 kilometara južno od njezina ušća u rijeku Ems koja se poteže dalje do Vestfalskog zaljeva, Wolstonski sedimenti planinskog grebena zvanog "Münsterski lanac" prolaze od sjevera prema jugu. Najviša nadmorska visina je vrh Mühlenberg na sjeverozapadu Münstera, 97 metara iznad razine mora. Najniža nadmorska visina je kod Emsa s 44 m nadmorske visine. Centar grada je na 60 m nadmorske visine, mjereno na Prinzipalmarktu ispred povijesne gradske vijećnice.

Nizozemski grad Enschede nalazi se oko 65 km sjeverozapadno od Münstera. Ostali veći gradovi u blizini uključuju Osnabrück, oko 44 km prema sjeveru, Dortmund, oko 61 km na jug i Bielefeld, oko 62 km na istok.

Münster je jedno od 42 aglomeracijska područja i jedan od najvećih njemačkih gradova po površini. No, to uključuje značajne rijetko naseljene, ruralne četvrti koje su prije bile odvojene lokalne vlasti dok se nisu spojile 1975. godine. Tako je gotovo polovica gradskog područja ruralnog karaktera, što rezultira niskom gustoćom naseljenosti od oko 900 stanovnika po km2.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad je nastao na mjestu starog germanskog (3. stoljeće) i saskog naselja (7.- 8. stoljeća), a Karlo Veliki je 782. sagradio utvrdu. Ime dolazi od latinskog naziva za samostan, monasterium, koji je sagrađen na kraju 8. stoljeća. od 805. grad je sjedište biskupije, a status grada dobiva u 12. stoljeću, dok je u Hanzu stupio tijekom 14. stoljeća. Tijekom kraćeg razdoblja u 16. stoljeću grad je bio početno polazište anabaptizma gdje je osnovana i njihova komuna, ali je ubrzo vraćen katoličkoj upravi. U Münsteru je 1648. sklopljen Westfalski mir, kojim je završen Tridesetogodišnji rat, a nakon Napoleona dolazi u sastav Pruske, dok za vrijeme Drugoga svjetskoga rata teško stradao.[1]:652

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Münster ima oko 300.000 stanovnika, te više od 10.000 stanovnika kojima je grad samo prebivalište. Grad ima oko 50.000 stranaca s prebivalištem.[2]

Položaj Nacionalnost Broj (31.12.2016)
1 Flag of Poland.svg Poljska 2,265
2 Flag of Serbia.svg 1,885
3 Flag of Turkey.svg 1,735
4 Flag of Portugal.svg 1,636
5 Flag of Italy.svg Italija 1,143
6 Zastava Ruske Federacije.svg 987
7 Flag of Spain.svg 805
8 Flag of Bulgaria.svg 723
9 Flag of the People's Republic of China.svg 699
10 Flag of the United Kingdom.svg 684
11 Flag of Romania.svg 612
12 Flag of Croatia.svg 605


Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Katedrala Sv. Pavla

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Münster je poznato njemačko središte strojograđevne, farmaceutske i kemijske industrije kao i izdavaštva i tiskarstva. Grad se nalazi na riječnom putu Dortmund-Ems te i povezan sa Zračnom lukom Münster/Osnabrück.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Kovačec August (gl. urednik) "Hrvatski opći leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, ISBN 953-6036-62-2
  2. Službena statistika