Wikipedija:Člankobrojnosni poremećaj

Izvor: Wikipedija
Ova stranica sadrži građu koja se čuva samo zato što se smatra smiješnom.
Sadržaj koji slijedi nije namijenjen ozbiljnijoj uporabi (osim ako se ne radi o istraživanju same Wikipedije).
Ovo je humoristični esej.
Sadrži komentare jednog ili više Wikipedijinih suradnika. Nije dio Wikipedijinih pravila i smjernica, premda može biti savjetodavnog gradiva. Moguću mjeru kako zajednica smatra ovaj esej može se postići konzultiranjem povijesti i stranica za razgovor te provjeravanjem što vodi ovamo.


Člankobrojnosni poremećaj (lat. Disordo articulonumeritis, eng. articlecountitis) je zdravstveni poremećaj.

Dosadašnje spoznaje

Klasifikacija
Latinsko ime Disordo articulonumeritis
WikiŽBLJ kod 00-00/0. Mušice
Hrvatski naziv Člankobrojnosni poremećaj

Manifestira se kao prekomjerna strast za brojem članaka. Rizična skupina koju isključivo pogađa su Wikipedisti. Dva su pojavna oblika. Prvi je strast za vlastitim brojem članaka (svojočlankobrojnosni poremećaj, SČBP). Sličan je uređivačkobrojnosnom poremećaju. Nije zabrinjavajući dok mu ne ugrozi redovnu prehranu, obiteljski i socijalni život i higijenske navike. Drugi je prekomjerna strast za brojem članaka vlastite Wikipedije. U svezi je s poredkom vlastite Wikipedije na ljestvici Wikipedija prema broju članaka (vlastitowikipedijski člankobrojnosni poremećaj, VWČBP), koju se redovito objavljuje na središnjem wikiprojektu. U prvom slučaju (SČBP) pogođeni suradnici nastoje napisati što je više moguće članaka pod svojim suradničkim imenom. Često posežu za člancima iz drugih Wikipedija i plagiraju ih metodom kopiraj-zalijepi i zatim ih pripisuju sebi. Redovno vise na Nedavnim promjenama jezično srodnih Wikipedija ne bi li našli zgodan članak za ukrasti i zalijepiti ga na svoj projekt, pripisali ga sebi i nabili statistike svom projektu. Ovdje se SČBP preklapa sa VWČBP. U drugom slučaju (VWČBP) pogođeni suradnici pokazuju nezdravu strast prema okruglom broju članaka, pa radi toga vremenom projekt zatrpaju sve izrazitijim mrvama i/ili neuredno prevedenim člancima. Radi napuhivanja statistika pogođeni suradnici pokreću softverske botove radi obavljanje te zadaće, a i sami djeluju kao humani botovi, sve ne bi li pretekli na ljestvici Wikipediju na koje imaju fiksaciju ili odmaknuli od nje brojem članaka. Često posežu za člancima iz drugih Wikipedija da bi stvorili lažnu sliku o veličini svoje Wikipedije, nerijetko omalovažavajući istu Wikipediju s koje su ukrali članak, jer ne atribuiraju projekt odakle su uzeli. Zbog toga im projekt se u kratkom vremenu napuni člancima sadržaja na drugom jeziku, jer loše prevode ili uopće ne prevode. Gube osjećaj za realnost i zanemaruju jezičnu, pravopisnu i stilsku urednost članaka, jer vide samo pomak krivulje na grafikonu i teže strmim uzlaznim putanjama grafikona broja članaka svog projekta.

Nijedno dosad provedeno istraživanje nije pratilo stope smrtnosti. Poremećaj ne prati fatalni ishod. Kronična je bolest. Nisu poznati slučaji izlječenja, ali je moguće znatno ublažiti manifestacije poremećaja. Za dovođenje pacijenta u red trebaju mjeseci, unatoč svoj pažnji i njezi koju za to vrijeme prima od zajednice Wikipedista. Poremećaj se prenosi isključivo s čovjeka na čovjeka. Jednom kad ga ljudska jedinka čvakne, ne oslobađa ga se više. Klinička istraživanja liječenja dosad nisu vršena. Iskustvo narodne medicine pokazalo je u ovakvim slučajima učinkovitost poznate metode liječenja zvane "klin se klinom izbija". To znači da pacijenta ne valja sprječavati, nego ga pustiti pisati članke, natjeravši ga napisati sveobuhvatan članak, sve dok se ne ispuše, ištufa ili dok mu ne otiđe tipkovnica, pa ovako ili onako pođe na wikiodmor.

Vidi

    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!