Wikipedija:Kafić/Arhiv 2

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!



Malo reklame za HR Wikipediju[uredi]

Ako se većina Vas slaže, stavio bih na svoje web stranice članak o Wikipediji na hrvatskom jeziku, pozvao bih ljude da surađuju. Inače, dio članaka sa www.croeos.net ja rado poklanjam Wikipediji kako bi svima bili dostupni. Molim vas da pogledate www.croeos.net i kažete da li imate išta protiv da se na toj stranici (s obzirom na njen tip sadržaja) objavi članak o Wikipediji. Stranica inače ima oko 100000 učitavnja pojedinih stranica mjesečno - pa je to svakako dobra reklama za Wikipediju

Mene da se pita, što bi čovjek mogao imati protiv reklamu - bilo gdje. Stvarno nam treba. Sao ti stavi taj link i hvala unaprijed, Jakob stevo 14:17, 30 May 2004 (CEST)
Onda ce u ponedjeljak osvanuti na naslovnici CroEOS-a članak o Wikipediji, kao i poziv da se ljudi uključe u projekt. Pa ako imate još kakvih ideja, ja cu ih u skladu sa svojim mogucnostima realizirati, Vibor Cipan 16:43, 30 May 2004 (CEST)
Evo da se i ja pridruzim. Iako nisam prije toga pitao za dozvolu reklame, smatram da to i nije potrebno jer reklama za ovakav projekat uvjek dobro dodje. Tako da sam na Forumu Hrvatskoga portala CroKult postavio obavjest o postojanju Wikipedije. Obavjest sam preuzeo od CroEOS clanka. Uz to sam apelirao na sve korisnike da se potrude i takve obavjesti prenesu na druge Hrvatske portale.

Pozdrav Ronin

Neznam kako najbolje da pomognem, ali sada sam ubacio temu o wikipedia u crocafe.de-ov forum sa adresom i mozda tako netko pogleda i zainteresuje se. Pozdrav Musashi



Balkan/jugoistočna Europa na njemačkoj vikipediji[uredi]

Pokušat ću pokrenuti "Portal" o jugoistočnoj Evropi na njemačkoj Vikipediji. Ako to pročita neki bilingualac, neka mi pomogne! Fali im još dosta na tom području... Osijek je imao možda deset redaka dok nisam ja došao, Zagreb ni danas nema više od toga, povijest hrvatske počne 1991. g., čak i ako možeš naći neku informaciju, ne znaš gdje tražiti (recimo Avare samo možeš naći pod Awaren, jer Geschichte Jugoslawiens je samo 1918. - 1992. i Geschichte Kroatiens 1991. - danas). Da i ne pričam o Novom valu, ribljem paprikašu ili nesvrstenim zemljama - kao da ne postoje. A usput, može li netko tko je malo jači u gramatici i pravopisu pregledati Povijest Austrije?Jakob stevo 21:46, 29 Mar 2004 (CEST)

Na koji entry točno misliš? --Mestric 22:12, 23 May 2004 (CEST)
Ako si mislio na njemački:, pa tamo onda vidiš gdje dalje, ima s desne strane lista članaka koji ili još ne postoje ili ih treba temeljito preorati, a naravno možeš pisati i o bilo čemu drugom. Ako misliš na povijest: Povijest Austrije
Jakob stevo 14:06, 24 May 2004 (CEST)

Pitanje o Popisu svih članaka abecedno[uredi]

Zašto navedeni popis završava slovom p, te kako upotpuniti popis ostatkom (od r do z, odnosno ž)?

Unaprijed hvala na odgovoru!

Sada (makar u ovom trenutku...) postoje dva linka na tu Special:Allpages stranicu, a i ta sama stranica dalje linka sto ne ispise. --Joy 21:27, 25 Aug 2004 (CEST)
Malo sam to bolje uredio, iako je i dalje pomalo neuredno. Hvala što si ukazao na taj problemčić. --Joy

Community portal[uredi]

Mislim da je vrijeme da se organizira community portal za hrvatsku wikipediju, gdje bi se razgovaralo o standardima. Npr. htio bih pisati članke o gradovima i županijama, koji bi se onda mogli i adaptiranti na engleski itd. Htio bih raspraviti koliki i kakvi članci, zatim slika, karta, itd. Npr. napravio sam w:en:Zadar na engleskom, to je ono kako ja to zamišljam. Ima li smisla da tako proslijedim i na hrvatskom? --Mestric 23:38, 1 Jun 2004 (CEST)

Broj korisnika[uredi]

Nego, jel tko zna koliko ova hrvatska verzija ima korisnika? --Durutti, 00:03, 21 Jun 2004

Možeš vidjeti razne statistike o posjećenosti i sličnom na: http://www.wikipedia.org/wikistats/EN/Sitemap.htm
--Shallot


Nepotrebni anglizmi u računalnome nazivlju[uredi]

Mislim da bi trebalo promijeniti nekoliko naziva, koji su obična šatra. Prije svega:

floppy disk- disketa
monitor- zaslon
hard disk- čvrsti disk

O ostalom kasnije, ali ovih imbecilnih anglizama (softver- nešto kao jadna roba impotentnih muškića) jednostavno- ne treba. Mir Harven 21:38, 22 Jun 2004 (CEST)


pozdrav[uredi]

Samo kratko.Dugo me nije bilo ali sada sam opet tu.pozdrav svima. user talk:boris

Zapadnobalkanski savet[uredi]

Zdravo, ja sam Miloš Rančić i radim mahom na srpskoj Vikipediji. Smatram da bi bilo jako dobro oformiti neku vrstu Zapadnobalkanskog saveta na nekoj od Vikipedija. Može to biti na Meti, hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj ili bosanskoj Vikipediji. Tako nešto imalo bi za cilj malo bližu koordinaciju u radu na našim posebnim Vikipedijama (dakle, ne pozivam se ni na kakvo jugoslovenstvo, već na lakši i koordiraniji rad). Molio bih zainteresovane da me kontaktiraju ili ovde ili putem moje strane na Meti. --Millosh 05:00, 13 Jul 2004 (CEST)

Hm...znaš da to realno-nije realno. Za dobar dio članaka esencijalno političko-povijesno-nacionalne naravi jednostavno nije moguće postići konsenzus (npr. to je vidljivo u svađama na BH wiki). Nego, ono što jest moguće je da na kafić/pijacu svatko navrati s problemom ili pitanjem (ili bilo čim), kao i to da se kvalitetni članci slobodno prenose s jedne na drugu wiki. Naravno, i uz promjene koje reflektiraju različitost pristupa- no da tekstovi nisu radikalno promijenjeni do neprepoznatljivosti. Bilo kako bilo-dobro došao, i vjerujem da se normalna suradnja može ostvariti i na ovako neformalan način. Konačno- Internet je dostatno protočan da smetnji u komunikaciji među razumnim ljudima ne bi trebalo biti- previše. Mir Harven 19:20, 13 Jul 2004 (CEST)
Ma, za početak govorim o tekstovima iz fizike, npr. :) Eno, jedan Slovenac mi je odgovorio pozitivno (još samo Makedoncima nisam poslao predlog) u smislu želje za postojanjem regionalnih tema. Sem toga, nije priča, za početak, čak ni u onom što bih ja najviše voleo (da postoje uslovno automatizovana prenošenja za određeni broj članaka), već u jednostavnom razgovoru na jednom mestu. Ono, ja hoću da se konsultujem glede nečega sa ostatkom slovenskog Balkana, odem na jedno mesto (ili nekoliko strana) i dobijem odgovore onih koji tu navraćaju kao nekakvi ambasadori. Sem toga, ko je zainteresovan za takvu koordinaciju, sigurno je da će imati elementarne kulture da se ne svađa na takvom mestu. Pa, čak, osim talibana sa svih strana (mada, opet sumnjam i u njihovu postojanost), onaj ili ona koji ili koja intenzivnije radi na Vikipediji, sigurno da ima dovoljno te elementarne kulture. Dalje... Video sam da određeni broj (možda jedan ili dvoje, možda i malo više) vas prebacuje tekstove sa hrvatske Vikipedije na srpsku (i to ćirilicom). To je, svakako, lepo, ali bih voleo da, uzmimo, odrednica "hrvatski jezik" (koja je, na prvo preletanje, sasvim korektna; ah, da, video sam i ono o čemu sam pričao i na komentaru vaše odrednice o srpskom jeziku... kakogod, tekst je sasvim pristojan uz jednu jedinu zamerku) bude hijerarhijski povezana sa naslovnom stranom... Dakle, priča se sastoji u tome da umesto da razgovaramo o ovim najrazličitijim temama na nekom mestu koje će videti svi zainteresovani, mi to činimo na posebnim stranama. Uveren sam da bi i ostalima to bilo zanimljivo. Nastavicu razgovor i sa Slovencima. A i zanima me šta misliš/mislite o ovakvoj formulaciji tako nekog saveta (možda ima smisla zvati i Bugare...). --Millosh 04:08, 14 Jul 2004 (CEST)
Opet-to nije realno (a, rekao bih-ni potrebno). Npr., «apolitični» članci (recimo, fizika niskih temperatura, algebarska topologija ili paleontologija) su ionako nazočni na drugim wiki (poglavito na engl.), pa nešto regionalno i nije potrebeno jer se, ako se želi, jednostavno preuzme članak s bilo koje wiki (ako tko zna jezik-njemački, ruski, itd.). Koliko vidim, načelo pisanja za nacionalne wikipedije je dosta jednostavno: prvo, napiše se što više o temama koje se tiči zemlje (tu je npr. Švicarska u čudnom položaju, jer ju pokriva njemačka, francuska i talijanska wiki. Također, i BH bi bila, jer se radi ne o bosanskohercegovačkoj, nego bošnjačkoj nacionalnoj wiki, dakle stanovištima jednoga od 3 naroda.). Drugo- ljudi osim osnovnoga (klima, površina, gradovi, ekonomija itd.), uglavnom pišu o svojim interesima, struci ili hobbyjima, a to su osobne preferencije i time svaka wiki dobija karakterističnu fizionomiju. Npr., srpska wiki zbog Ivana ima puno članaka o klasičnoj glazbi (posebno scenskim izvedbama). Stoga, ako uzmemo glavne pokazatelje: osnovni pojmovi, preferencije pojedinih stalnijih wikipisaca, mogućnost prenošenja članaka s jedna na drugu (s bilo koje na bilo koju drugu)- ne vidim kakav bi profit bio u tom što, recimo, kvalitetni članci koji jesu na slovenskoj wiki ne bi bili prenešeni ili obrađeni s te ili neke druge, npr. njemačke ili engleske. Uz napomenu da prijenos članaka koji obavljaju razni anonimi ne treba uzeti ozbiljno i valja ih brisati (ili modificirati)-za mene je ovo zaključeno. Ukratko- motiva za suradnju ima, da i to je OK, no nepotrebno je to institucionalizirati na bilo koji način. Mir Harven 23:18, 15 Jul 2004 (CEST)
Možda nekakvo savjetovanje u pogledu konzistentnog prevođenja stranih pojmova ili općenito ako netko ima nekakvo pitanje koje se tiče zajedničkih tema? Ja bih recimo bez problema mogao na meta.wp.o sastaviti popis stranica na raznim wikipedijama koje su predmet polemika i/ili edit warova tako da recimo svi urednici koji bi željeli spriječiti nasumične vandalizme znaju gdje treba obratiti pozornost na svaki edit ne-ulogiranog korisnika. Kao en:List of controversial issues samo specifično za lokalne pizdarije. :) --Shallot 19:09, 17 Jul 2004 (CEST)
Bio sam sprečen neko vreme događanjima na srpskoj Vikipediji. Sad nisam ni jedini administrator ni jedini birokrata, pa se lakše diše. Dakle, nema potrebe insistirati na nečemu zašta ne postoji obostrana zainteresovanost, te u tom smislu više neću biti dosadan. Samo ću još jednom izneti svoju fiktivnu želju: Uzmimo, na srpskoj Vikipediji ima dosta članaka o muzici, a na hrvatskoj o fizici. Umesto da ja sada gledam i hrvatsku, i bosansku/bošnjačku, i srpskohrvatsku Vikipediju koje to nove članke ima, voleo bih kada bi postojalo bar jedno (automatizovano) mesto na kome bi se moglo videti nešto tipa: 'Na hrvatskoj Vikipediji se pojavila/izmenila strana pod naslovom "Kvantna fizika", a povezana je sa člancima "fizika", "teorijska fizika", ...' U srećnijoj varijanti, imali bismo softver kakav je Vučko, pa još malo razvijeniji, koji bi u nekom međuprostoru davao članak koji je transliterisan i prilagođen odgovarajućoj normi. E, onda, pošto na srpskoj Vikipediji postoji Ivan koji se bavi muzikom, a vi nemate takvog; a na hrvatskoj Vikipediji postoji neko drugi koji se bavi fizikom, a mi nemamo takvog; za vreme dok se takvi ne pojave, imali bismo znatno kvalitetnije Vikipedije. Pa dalje, valjda ti je (Mir Harvene) jasno da je za prevođenje sa slovenačkog ili engleskog na hrvatski/srpski/... potreban pravi prevodilački motor koji razvijaju američka mornarica ili multinacionalke kao što je IBM. Za peglanje između hrvatske i srpske norme i obratno dovoljno je uložiti koji mesec truda zainteresovanih i imaćemo jako dobro oruđe.
Shallote, ja se slažem sa tvojim predlogom. (Ostaviću ti i poruku na tvojoj strani za razgovore.) Čak je vrlo korisno imati i razlikovni rečnik (tipa glazba:muzika i sl.). Pravo da kažem, koliko je pokušaj stvaranja vaše norme devedesetih godina bio jedna krajnost, toliko su ovde istih tih godina otišli u drugu i napravili pidžin od tehničkog srpskog. (Mislim da postoje čak i imbecili koji u ovom trenutku propagiraju nekakav "srbliš"...) Na kraju, svaka vikipedijanska "institucija" nije to u onom osnovnom smislu. Jer, ovde nema vojske koja bi čuvala nekakvu Jugoslaviju na silu, već je stvar onoga kako se dogovorimo. A preko toga, možemo uraditi sjajan posao i za naše enciklopeidstike i za naše lingvistike. Preko ostvarenja prilike koja nam se napokon ukazala: da budemo dobri susedi. --Millosh 19:25, 20 Jul 2004 (CEST)

U vezi jednog teksta[uredi]

Da li je netko imao priliku da procita tekst "Bošnjaci" na Bosanskoj Wikipediji? Tko pise njihove tekstove? Vehabije? Mladi Muslimani? SDA?

Samo da konstatujem da je neko odande (korisnik "Jovo") malo destruktivno sarao po srpskoj Vikipediji. Mozda i vasa Vikipedija bude uskoro meta... --Millosh 10:25, 15 Jul 2004 (CEST)

Da li je ovo hrvatska Wikipedija?[uredi]

"Otvorim" jučer (24. srpnja 2004.) Wikipediju, da pogledam ima li novih članaka, i vidim, između ostalog, da je netko pisao obljetnice o 18. srpnja i 21. srpnja. Svaka čast, dosta zanimljivih obljetnica i dosta poučno, mada nije ispravno sortirao redove, ali lako za to... Međutim pisano je nazivljem mjeseci, osobnih imena i sl., kako se piše u Srbiji i Bosni. Osim toga, što me je još više zasmetalo, autor u ovim obljetnicama navodi događaje koji za jednu enciklopediju, pogotovo hrvatsku, uopće nisu bitni. Kome je od hrvatskih korisnika važno koga je Predsjedništvo BIH toga i toga dana imenovalo ministrom trgovine? Ili da je toga i toga dana započela obnova te i te džamije! Dajte, molim Vas! Obljetnice su npr. ubojstvo Cezara, rođenje Leonarda, izum penicilina, susret Stanleya i Liwingstonea u Africi, osvajanje južnog pola itd, itd, itd... Da me autor krivo ne shvati, jer mi se čini da je znalac, samo bi morao uzeti u obzir neke stvari - pa što je nekome u Bosni važno što je dana tog i tog, godine te i te, Dudek premlatio Regicu. Takove obljetnice, pa da su i najhrvatskije, ni ja nikada ne bih navodio, to - ako hoćete za povijest i buduće naraštaje koji će (i) od nas učiti - uopće nije važno, to ne zanima nikoga, pa ni u Hrvatskoj. Pa bili bi potrebni hard diskovi od tisuća terabajta da spreme podatke o tome od kada je koji političar-lopov sad na ovoj, sad na onoj funkciji ili kad je u komšiluku otvorena kakva birtija ili automatska kuglana.

Osim toga smatram također da bi i od mene bilo, pa i - bezobrazno i kulturološki neosjetljivo - upadati na bosansku ili srpsku Wikipediju te pičiti srpnje, veljače, prosince, Nietzchee, Boccaccioe, ili kad je koji mangup iz naših redova postao diša ili ministar. A kada bih već i išao na Wikipedije naših susjeda pisao bih, uvažavajući tamošnju terminologiju (ne kažem da mi se možda ne bi dogodila "greška" u pisanju), kad je Champollion (Šampolion) riješio misterij hijeroglifa ili kad su braća Wright (Rajt) u Kitty Hawku (Kiti Houku) poletjela avionom, a ne kojeg je dana, koje godine, započela obnova zagrebačke Katedrale.

Hvala.

Glavna Stranica prazna ! 26-07-2004 @ 8.00 + 10 GMT[uredi]

Jutros kada sam otisao na hr.wikipedia.org stranica je bila prazna. Prvo sam mislio da je neka greska u wikipediji, ali kada sam pogledao izvorni kod stranice u Internet Exporer bilo je samo

<html><body></body></html>

Ali uspjeo sam otici na, nedavne promjene pronaci glavnu stranicu i ponovo sam je stavio je nazad.


Pomalo bljutavo[uredi]

Gade mi se stvari koje mirišu na špiclovstvo i doušništvo. Ali-što je, tu je. Skrenuta mi je pozornost da je srpski sudionik wiki (uglavnom na engleskom) Nikola Smolenski, predložen za administratora (tj. osobu velikih ovlasti da briše i sl. po svojoj volji članke kako mu se čini da treba). E sad- budući da se po svim kriterijima radi o zatucanom srpskom nacionalistu koji je na engleskoj wikipediji uvalio tone laži i velikosrpske propagande protiv Hrvata, Bošnjaka muslimana i Albanaca), što je vidljivo iz mnoštva tekstova u kojima je zagovarao srpski karakter BH, poricao postojanje hrvatskoga jezika, svojatao hrvatsku kulturnu baštinu Slavonije, Dalmacije i posebno Dubrovnika kao srpsku, nijekao srpski teror nad Albancima, uvećavao broj žrtava u Jasenovcu na 600.000 i više, pojam Velike Srbije pokušavao prikazati kao neku urotu njemačkih ekspanzionista iz 19. st., a ne srpski nacionalistički projekt (o ostalom je nepotrebno i govoriti) - pozivam osobe aktivne i na engl. wikipediji da se izjasne o tom prijedlogu. Moje mišljenje je vidljivo iz priloženoga teksta, te iz komentara na komentare "Generala Pattona". Prijedlog za glasovanje do 15. augusta (da vidimo koji je to mjesec na hrvatskom) je na http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Requests_for_adminship Naravno-ako tko misli suprotno od mene, neka slobodno glasuje za dotičnika. Mir Harven 14:47, 28 Jul 2004 (CEST)

Žike ko žike, igraju bizantski, nego treba ovo objaviti na jednom forumu [1]. Vidim Avala je postao admin na srbskoj wikipediji a zauzvrat je Nikolu izgleda morao da nominira na Engleskoj. GeneralPatton 14:14, 29 Jul 2004 (CEST)

Odrednica "Srpski jezik"[uredi]

Rado bih prebacio na latinicu i (koliko mogu) na hrvatski svoju odrednicu o srpskom jeziku, posto vidim da je analogno stavljena vasa odrednica o hrvatskom jeziku na srpsku Vikipediju (gde sam primetio da se samo menjaju hrvatizmi tipa "podrijetlo" u srbizme tipa "por(ij)eklo"). Molio bih vas da procitate tekst (treba li nekom latinica odmah?) Srpski jezik na srpskoj Vikipediji i da mi kazete svoje misljenje. --Millosh 23:37, 28 Jul 2004 (CEST)

OK, prebaci na latinici pa ćemo vidjeti. No mislim da je članak prestručan i treba ga preglednije ustrojiti. Članci na wiki daju o jezicima osnovnu gramatiku, povijest jezika i linkove. Ne ide se u detalje morfosintakse ili sl. Ako je onaj o hrv. prebačen na sr.wiki, svakako ga korigirati i skratiti. Mir Harven 00:13, 29 Jul 2004 (CEST)
Da...no, mislim da je prihvatljivo bar 80%. Dijakronija i sl. je OK, no podjel jezika po skupinama su, IMO, višak. Nejasan status "srpskohrvatskog". Možda više dodati srpske dijalekte (od istočnohercegovačkog do toralčkog, voj.-šum., kos.-res.,..), isto prije Vuka (Mrkalj i Venclović), a i starije povelje s dijelom narodnog jezika (Dušanov zakonik). Oprjeka narječja-standardni jezik. Dodati suvremenu kodifikaciju- Klajn (Tvorba), Stanojčić (Sintaksa), i malo starije- Stevanović itd. Relevantni linkovi. No, o tom potom. Vrlo dobar članak. Mir Harven 00:34, 29 Jul 2004 (CEST)
  • Hvala na ispravkama i pohvali članka. Pisao sam ga u jednom dahu, tako da vidim i sam neke greške u kucanju ili zaboravljanje unošenja Jerneja Kopitara itd. Preko toga, tekst je bio zamena jednom jako kratkom sa linkovima na neke nebuloze (možeš videti u istoriji članka). Sad vidim da bi bilo dobro, zarad korektnosti, napomenuti da su "pripadnici hrvatskog i srpskog etniciteta koji su primili islam" danas mahom Bošnjaci. I slično. Pošto sam sve pisao iz glave, nisam hteo upisivati nešto za šta ne znam tačnu odrednicu itd. itd. Što se tiče veličine članka, meni se više sviđaju oni duži :-) Megaloman sam po prirodi. Kakogod, pošto budem prebacio članak na latinicu (učiniću to vrlo skoro), možeš i sam dopunjavati na hrvatskoj Vikipediji, a ja ću tim tekstom dopunjavati srpsku varijantu (ili ćeš i ti?). --Millosh 02:48, 29 Jul 2004 (CEST)
  • I o nekim primedbama: Nisam ulazio u detalje oko srpskohrvatske norme, zato što mi je to samo poslužilo za priču o pismima. Pogledaj moj komentar na strani Talk:Srpski jezik koji sam postavio pre skoro mesec dana. Smatram da se može napraviti obostrano prihvatljiva konstrukcija. Kada je srpski jezik bio u ekspanziji u vremenu Kraljevine Jugoslavije, to je mahom bio kao srpski jezik (i u Sloveniji i u Hrvatskoj). "Srpskohrvatski" je ideološka razrada komunista. A za svako svoje sranje smo najviše krivi sami. Uzmimo, niti su Hrvati "krivi" što se sada Srbi govore "zarez" a ne "zapeta", masovno pišu latinicom i sl., niti su Srbi bili "krivi" što su dvadesetih godina dvadesetog veka hrvatski pisci sami koristili ćirilicu... Dakle, može se o tome detaljnije, mada mi se čini da bi trebalo samo jasnije ispisati o tome u novijim normama. Mada, opet, možda je mesto tome u odrednici "Pravopis", koja postoji na srpskoj Vikipediji. Kakogod... Videćemo već. I, da, naravno, drago mi je što je moj tekst prihvatljiv i za tebe (ili vas) :-) --Millosh 03:01, 29 Jul 2004 (CEST)
  • I još jedna napomena koja mi je tek sada došla pameti. Pa, lepo sam na početku teksta rekao da se ne može pričati o nekakvom "srpskom jeziku" (kao ni o kojem drugom) u smislu dijalekata. Jer, krenimo od vrlo jednostavnih stvari: Dokle se prostire hrvatska a dokle srpska štokavština; dokle se prostire srpski a dokle bugarski torlački? I ništa od toga ne pripada normi... Hm. Podvođenje dijalekata pod "standardni jezik", odnosno "državni jezik" je jedan nacionalistički (tj. državni) mit kome je cilj objedinjavanje ovoga i onoga pod svoju kapu. A taj nacionalizam je svojstven i Hrvatima i Srbima i Bugarima i Makedoncima (Slovenci mu dođu malo izolovani) na južnoslovenskom prostoru. Evo nekih primera: kajkavština je strukturno bliža slovenačkom nego štokavskom i čakavskom; torlački je znatno nezavisniji i od srpskog i od bugarskog "državotvornog" jezgra a nije "jezik" (za razliku od makedonskog) zato što se ljudi sa jedne strane osećaju Srbima a sa druge strane granice Bugarima. Jedino o čemu se u tom smislu može govoriti jeste južnoslovenski dijalekatski kontinuum. Uzmimo, u svom novom dijalektološkom atlasu, "buragrski dijalekti" su sve do Niša, granice uže Srbije sa Kosovom i Makedonije sa Albanijom. Mislim, to je tona gluposti sa svake strane... --Millosh 04:22, 29 Jul 2004 (CEST)
Ne, stvar je OK glede većine toga. Banalne izmjene bi bile (neke je nemoguće izbjeći):
  1. što manje politike u smislu nagađanja o etnogenezi koja je ionako irelevantna. To u člancima o jeziku ne spada (npr. o talijanskom jesu li Venecijanci «pravi Talijani» zato što izvorno ne govore toskanski)
    • Uporedna gramatika indoevropskih jezika ovo kaže. Koliko je sakata prilikom određivanja da je slovenački genetski bliži bugarskom nego slovačkom i slovinjskom, toliko ima problema i sa onim što sam naveo gore. "Pretpostavlja se" je konstrukcija koja kaže "nije baš 100% sigurno, ali je najverovatnije". Naći ću literaturu za to, pa ću je staviti. (Uzmimo, Andre Martine, Indoevropljani.) --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
  2. članak može biti i dulji, dapače. Nije to problem. No, nepotrebno je peteljati se s ostalima. Dovoljno je balto-slavenski (ili slavenska jezična porodica). Isto, dijakronija vs. sinkronija, i nekoliko općih napomena, ali bez detalja koji čitatelja zamaraju. Možda jasnije, preko razdoblja po redcima, napisati kronološki prikaz (raški pravopis, ..pa do slavjanoserpskog i dalje).
  3. dijalekti. Ne, to treba obraditi jer je važno za jezik kao sistem. Jezik je otvoreni sustav/sistem, i kao takav kontinuum narječja. To je trivija, jedino je šovinistički izjednačavati pojedina narječja s etničkom pripadnošću (da se maknemo od ex-Yu, to bi bilo nacionalno svojatanje zapadnih dijelova Plattdeutscha bilo od Nijemaca, bilo od Nizozemaca. To je samo narječje koje govore, kao izvorni govornici, i Nijemci i Nizozemci). U tom smislu se može, s punim pravom, reći da su npr. govornici novoštokavsko-iakvskog većinom Hrvati i Muslimani, a vojvođansko-šumadijskog (novoštokavski ekavski) Srbi. To nije nikakav «nacionalizan», nego banalnost. Vidi o tom o hrv. štokavskom narječju na http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje Esencijalno, samo je štokavsko narječje višeetničko, što nije nikakva posebnost niti zahtijeva velika povijesnopolitička objašnjenja.
    • Poenta je da je standardni jezik jedan sistem sličan nekom dijalektu, pa, prema tome, ne može se dijalekat podvesti pod standardni jezik. Nije samo novoštokavski problem, problemi su i torlački i kajkavski, a za Bugare i makedonski. Hoću reći da je problem to što Piroćanci i Sofijci govore gotovo istovetnim dijalektom, a podvode se pod različite standardne jezike. A standardni jezik je nacionalna (državna) kategorija a ne lingvistička. --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
  4. prijašnji članak je popularni Pavla Ivića, koji je bio veliki dijalektolog, no nažalost loš sociolingvist koji se uvalio nacionalno-političke svađe. Odi skini s rastka na engleskom 2-3 slike (nema na srpskom, ali ima na engl. inačici članka), da se malo uljepša stranica. Mislim da nema frke oko GNU i sl. Ako je GIF, probaj pretvoriti u JPG (iako ne mora) http://www.rastko.org.yu/isk/pivic-standard_language.html
    • Latinička odrednica "Srpski jezik" je dokument Pavla Ivića (nalazi se kao veza dole). Kao i svaki lingvist koji "dobije težinu" da se bavi normom, neizostavno ulazi u prostor politike. --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
  5. zapeta, ćirulica, latinica,...-sve je to politički važno, ali za opis jezika ne zavrjeđuje više od marginalne opaske.
    • Pogledaj raspravu o pismima na srpskoj Vikipediji (imaš link sa naslovne strane u delu "Aktuelnosti..." pa ćeš videti koliko je to ovde važno... --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
  6. napiši više o stručnoj literaturi, najviše preskriptivnoj. Imaš na Fililoškom, evo poveznice. Nemoj sve, previše je. http://www.fil.bg.ac.yu/katedre/srpski/05.html
    • Važi. --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
  7. otkud to da nema ortoepije ? Ima, ali je u norma u previranju.
    • Posle smrti Đorđa Kostića (1995) među srpskim lingvistima nema nijednog fonetičara svetskog kalibra. Štaviše, imamo još jednog (prof. Jelica Sretenović-Mihajlov). Imamo još dva-tri fonologa, među kojima je i porf. Simić, s tim da je Stevanovićeva fonologija (u okviru one velike gramatike) korisnija od njegove. Ovde postoji jak mit o tome da je Vukova norma isto što i govor, pa se govorna norma izvodi na osnovu pisane. Uzmimo, jedino Simić naznačuje da se ne kaže /predsednik/ nego /precednik/ i sl. Kako je standardni jezik politička kategorija, norma ne postoji dok se ne ozvaniči dokument koji bi se zvao "Pravogovor srpskoga jezika" ili kako već. U suštini, svako može da izgovara kako mu drago... Radio sam kao saradnik u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora koji je osnovao Đorđe Kostić. Za njegova života Televizija Beograd je imala obuku spikera; danas je to pre zanat koji se prenosi s kolena na koleno nego nauka (ako uopšte postoji)... --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)

OK, ostalo ćemo vidjeti.

(Stavio sam ti tarabe mesto brojeva ne bih li mogao da dam komentare po tačkama. Nadam se da se ne ljutiš.) --Millosh 20:05, 29 Jul 2004 (CEST)
Ovako, da ne idem po točkama. Prvo-daje se opis standardnoga jezika, ali se i naznači dijalektološka karta. Standardni je naravno sociolingvistika, ali i ova karta nije bez veze. No-kako hoćeš. Možeš i bez narječja, no onda ima manje informacija. Torlački je genetskolingv. bliži bugarskom, no klasifikacija jezika je po sociolingv. kriterijima (klasični primjeri Hindi-Urdu), a dijalekti se ubace kao dijalekti tih standardnih jezika. Ispada da je u praksi arealna lingvistika podređena strukturalnoj. Bilo kako bilo-tako je u praksi, i nema "čiste lingvistike". Hrv. i srp. bi se razlikovali više da su hrv. gramatičari zadržali futur 3. (ja budem govoriti, kao Rusi)-no, to je otpalo odlukom. E sad- kakve tu veze ima genetska lingvistika koja nije ništa "čistija", nego je često kaos ? Ne smatram da postoji "znanstvena lingv." i "politička" (stricto sensu), jer se obje prožimaju, i čim imaš društveni ustroj, makar tipa kamenoga doba, imaš i "političku lingvistiku". Martinet i ostali-OK, ali je dovoljno početi s balto-slavenskim ili max indoeuropskim. Ljudima dosade australski jezici i to nitko ne čita. Latinica-ćirilica: OK, kao sadašnja borba. Koja slika-da. Ortoepija-pa rekao sam da je u previranju. Vukovska je realno propala, no i drugdje je tako. U engleskom se neke riječi izgovaraju, dozvoljeno, na 5-7 načina. U hrv. mnogo nije raščišćeno: hotel- naglasak na o ili e ? No to znači previranje, a ne nepostojanje. No-svejedno. Može i bez toga. 83.131.119.150 21:19, 29 Jul 2004 (CEST)

Autorska prava[uredi]

Kako ubaciti neki pojam u Wiki ako se citira nešto iz neke enciklopedije u kojoj piše: Sva prava pridržana? Npr. pojam: Izotop.

Zatim, tko i na što ima pravo stavljati 'Sva prava pridržana'? Zar mnogo toga nije opće vlasništvo, poznato kao znanje? Vaso

Netko tko napise tekst o nekom opće poznatom pojmu može pridržavati prava distribucije tog konkretnog eseja, ali to ne znači da oni imaju prava na činjenice, nego samo na tu konkretnu prezentaciju tih činjenica. Ako želiš prenijeti tako nešto u Wikipediju, samo trebaš napisati svoj tekst, svojim riječima. --Joy 00:39, 15 Aug 2004 (CEST)

Ovlasti korisnika[uredi]

Zašto korisnik koji je postavio neku stranicu nema pravo brisati ranije verzije stranice. Često se radi o banalnim izmjenama formalno-pravopisne prirode tipa 'Male izmjene'? Takvi podaci samo zauzimaju mjesto na serverima i smanjuju preglednost.

Par riječi o pravu brisanja. To što si postavio stranicu ne daje ti nikakve ovlasti nad njom. Imaš jednaka prava na njezin sadržaj kao i bilo koji čovjek na svijetu. Najveća greška koju možeš učiniti na Wikipediji jest da počneš misliti da je nešto "tvoje". Osim toga, zašto bi se brisale starije verzije? To je povijest mišljenja, možeš pratiti kako se stranica razvijala. Mislim da to ima određenu vrijednost. Što se tiče servera, ja se ne bih brinuo. Ameri imaju dovoljno love da ih održavaju. --Zmaj 08:17, 6 Aug 2004 (CEST)
OK, sjetio sam se, ima situacija kada je dobro znati kada se što i od kojega autora događalo, da ne bi poslije bilo: 'Nismo znali' itd...Vaso


Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!