Zbornik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zbornik (zbor, od prasl. i stsl. sъborъ (slov. zbor, rus. sbor) ≃ s- (sa-) + brati[1] + nik ), knjiga s mnoštvo različitih tekstova odnosno sadržajno samostalnih priloga različitih autora povezanih zajedničkim naslovom.[2] Tekstovi koje obuhvaća mogu biti znanstveni i stručni članci, studije ili rasprava,[3] umjetničkih djela poput pjesama i ostalih književnih oblika i dr. Zajedničko svem sadržaju je što je tematski (zemljopisno, znanstvena grana, obljetnica i dr.), ili svrhovno povezan. Također može obuhvaćati sva ili izabrana djela (ili sažetci ili nacrtci radova) prinesena nekom znanstvenom skupu, konferenciji, okruglom stolu, književnoj, glazbenoj manifestaciji, kongresu i tako dalje. Sadržaj zbornika u cjelinu okuplja urednik. Zbornikom se naziva i periodična izdanja. Spomenica je posebna vrsta zbornika.[2] U srednjem vijeku zbornici su obuhvaćali tekstove iz raznih razdoblja i izvora, npr. Petrisov zbornik, Hvalov zbornik.[4] Zbornik je oblik pisane kulture.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski jezični portal zbor (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  2. 2,0 2,1 Hrvatska enciklopedija zbornik (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  3. Hrvatski jezični portal zbornik (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  4. Hrvatska katolička mreža Feljton: Petrisov zbornik. Upoznajmo hrvatsku glagoljičku baštinu s akademikom Stjepanom Damjanovićem. 14. ožujka 2019. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)
  5. Glas Koncila Josip Bratulić, Stjepan Damjanović: Feljton: Iz riznice hrvatske srednjovjekovne pisane kulture. Kulturni procesi na "ugaru antičkog tla" 2. listopada 2005. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)