Hvalov zbornik

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Iluminacija iz Hvalovog zbornika

Hvalov zbornik je srednjovjekovni iluminirani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15. stoljeća (1404.). U samom uvodu piše: "U slavu kneza Hrvoja, Splitskog vojvode i viteza Krajeva Donjih i drugih".

Pisao ga je krstjanin Hval, najvjerojatnije u Hrvojevoj rezidenciji u Omišu. Poput drugih slavnih rukopisa bosanske crkve (Nikoljsko evanđelje, Srećkovićevo evanđelje, Radosavov zbornik, ...) temeljen je na hrvatskoj glagoljici, tj. prepisan je s glagoljskoga predloška na zapadnoštokavski ikavski jezik (glagoljska slova se mogu naći na dva mjesta). Zbornik sadrži Novi zavjet, Psalme Davidove s devet pjesama te još neke nebiblijske, većinom apokrifne tekstove. Rukopis je bogato urešen inicijalima (380) i iluminacijama (96), a sastoji se od 359 listova površine stranica 17 cm x 11 cm. Na kraju rukopisa dopisan je kolofon, u kojem se predstavio pisar i dao podatke o naručitelju i vremenu pisanja rukopisa.

Zbornik je jedan od najpoznatijih rukopisa Crkve bosanske u kojemu, međutim, ima ikonografskih elemenata, koji nisu u skladu s učenjem bosanskih krstjana (Blagovijest, Raspeće i Uzašašće). Bogato je urešen minijaturama, inicijalima, ornamentima, pojedinačnim figurama i kompozicijama. Dugo se smatralo daje i minijature izveo Hval, koji za sebe kaze: "Ispisah zlatom kako i crnilom". Novije analize stila i tehnike slikanja ukazuju na dva minijaturista.

Jedan majstor slika na modroj pozadini, figure su mu izrazito plastične s crnim konturama, smještene u pravokutne okvire, guste namaze boje mjestimice oživljava zlatom. On je pod izrazitim utjecajem gotičkoga slikarstva na dasci. Pripisuju mu se minijature: Povorka apostola s Kristom, Raspeće, Blažena Djevica Marija na prijestolju, Uzašašće, Kamenovanje arhiđakona Stjepana, Kralj David i Mojsije.

Drugi majstor slika na zlatnoj pozadini, a minijature smješta u bogato izrađen arhitektonski okvir. Crtež mu je finiji, boje pastelnije, kvaliteta rada viša nego kod njegova suradnika na tom zborniku. Njemu su pripisani: Navještenje, evanđelisti (osim Ivana), Krist blagoslivlje apostole, inicijali s ljudskim likovima i veći dio ostalih uresa.

Te minijature ikonografski i umjetnički pripadaju gotičkoj umjetnosti iz kruga dalmatinskih slikara 15. stoljeća pa je vrlo vjerojatno da su ih izveli domaći slikari. To potkrepljuje činjenica da se neki likovi i uresi nalaze i u glagoljaškom Hrvojevu misalu (između 1403. i 1404). Danas se čuva u sveučilišnoj knjižnici u Bologni. [1]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zbornik Hvala Krstjanina, transkripcija i komentar, redaktorica Herta Kuna, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 1986.