Prijeđi na sadržaj

Zgrada Pošte u Tuzli

Izvor: Wikipedija

Zgrada Pošte u Tuzli je povijesna građevina. Nije proglašena nacionalnim spomenikom BiH[1] Na popis spomenika nije uvrštena jer navodno nije udovoljavala uvjetima. Rariteni je spomenik kulture.[2]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Podignuta je na mjestu Pašinog konaka, prebivalištu posljednjeg tuzlanskog paše iz 19. stoljeća, gdje je poslije sjedište imao veliki župan.[3] Građevinski zavat napravilo je poduzeće mjesnih Talijana Kompanija Cordignano i Candotti.[4] Sagrađena je u austro-ugarskom vremenu, 1901. godine, pod nazivom Okružna pošta. Najvažniji je građevinski objekt u Tuzli iz doba austro-ugarske uprave. Višekatnica raskošne fasade, obogaćene arhitektonskim detaljima karakterističnim za 19. stoljeće. Projektirao ju je inženjer Vilhelm Dvořák, a izgradilo građevinsko poduzeće „Cordignano i Candotti". Od 1947. godine do potkraj 1980-ih zgrada je nekoliko puta mijenjala namjenu. Najduže je u njoj bila Narodna knjižnica. Pred velikosrpsku agresiju na BiH počela je sanacija zgrade, koja je prekinuta. Općinska je uprava planirala temeljito obnoviti zgradu i staviti ju u funkciju za neku od općinskih komunalnih služba ili dr., što se nikad nije ostvarilo.[5] U njoj je poslije bila smještena Gradska knjižnica. Bila je dijelom spomeničke cjeline koja je sa sličnim građevinama tvorila pravu prostornu galeriju graditeljskih vrijednosti različitih stilova pozicioniranih na austro-ugarskoj urbanističkoj matrici. Zgrada je pogođena slijeganjem tla zbog koje je oštećen niz značajnih građevina. To je bila izlika gradskim vlastima da ju se ruši i ne zna se šta će se na tom prostoru graditi. Sumnja se u opravdanost rušenja i nemogućnost renoviranja. Upitnim se smatra tvrdnja da je rušenje plod stručne analize i glasni su komentari da je to odluka pojedinaca iz vlasti koji po Tuzli godinama čine čistku objekata koji su vrijedna spomenička i kulturna baština. Stihijske radnje opustošile su kulturni fundus poput nekadašnje Gimnazije, Kamenog suda, Općine i drugih u središtu grada, zbog čega gubi staru fizionomiju i postaje primjerom svojevrsna urbicida, prekidanje s tradicijom, kao da je cilj da se sruši sve što je starina i sagradi novo kao da povijest Tuzle mora početi s dolaskom recentnih garnitura na vlasti.[2]

Objekt je godinama tonuo, postao je nestabilan i opasnost za građane. Studenoga 2015. Služba za inspekcijske poslove grada Tuzle donijela je odluku da se 20. studenoga 2015. počne s uklanjanjem devastiranog objekta.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika[neaktivna poveznica] Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenicima (pristupljeno 29. srpnja 2017.)
  2. a b (boš.) Klix.ba Mirza Bošnjak: Rušenjem zgrade nekadašnje općine u Tuzli uništava se raritetni spomenik kulture, komentar Mijo Franković 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)
  3. (boš.) Bolja Tuzla (H)istorija (arhivirano 31. prosinca 2012., pristupljeno 10. siječnja 2018.)
  4. (boš.) Radio KameleonArhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2018. (Wayback Machine) Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)
  5. a b (boš.) Dnevni avaz A. Buljugić: TUZLA kružna pošta izgrađena 1901. bit će uklonjena , 20. studenoga 2015. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)