Zgrada Zavičajnog muzeja u Rumi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zgrada Zavičajnog muzeja u Rumi

Zgrada Zavičajnog muzeja je nepokretno kulturno dobro, spomenik kulture od velikog značaja. Nalazi se u Rumi u Glavnoj ulici br. 182.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dao ju je podići barun Marko Pejačević. Nakon preorganiziranja Vojne granice barun Marko Pejačević je izabrao Rumu za svoje sjedište. Mnogo je pridonio gospodarskom i urbanističkom razvitku i napretku grada u 18. stoljeću. Za Franjevačku gimnaziju u Rumi dao je podići 1772. godine ovu zgradu. Prema predaji ovo je prva građevina na kat u Rumi. Danas je u zgradi Zavičajni muzej Rume sa svojom zbirkom i dva legata, slikara Milivoja Nikolajevića i Romana Soretića.[1]

Izgled[uredi VE | uredi]

Зграда музеја у Руми.JPG

Zgrada je sagrađena kao masivna uglovnica na kat, osnove u obliku slova L. Krov je na dvije vode, pokriven papar crijepom. Fasade su jednostavne obrade, bez fasadnog ukrasa, s nizom pravokutnih prozora u prizemlju i na katu. Vodoravna podjela izvedena je jednostavnim kordonskim i profiliranim potkrovnim vijencem. Glavna ulična fasada okrenuta je prema sjeveru, a drugi dio, također ulične fasade, prema zapadu. Zgrada je do danas u potpunosti sačuvala svoj izgled i karakteristike objekata vojnograničarske arhitekture.

Zaštita[uredi VE | uredi]

Konzervatorsko-restauratorski zahvati napravljeni su 1977.–1982., 1986.–1988., 2002. i 2005. godine. Proglašena je spomenikom kulture od velikog značaja za Republiku Srbiju.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (srp.) Zavičajni muzej u Rumi, ruma.iz.rs, pristupljeno 16. prosinca 2017.‎

Sadržaj ovog članka dijelom je ili u potpunosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nositelj autorskih prava nad materijalom dao je dopuštenje objaviti ovaj sadržaj pod slobodnom licencijom. Dokaz o tome nalazi se na sustavu OTRS, a broj tiketa s konkretnim dopuštenjem je 2009072410055859.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]