Prijeđi na sadržaj

Vijenac (arhitektura)

Izvor: Wikipedija
Razne vrste krovnih vijenaca iz francuskog Larousseovog rječnika iz 1922.

Vijenac ili korniš (od francuskog: corniche, koja je izvedena iz talijanskog: cornice = okvir, a ona iz latinskog: cornic[1]) je pojam iz arhitekture za vodoravnu istaku na zidu, koja pokriva (sakriva) stropne grede.[2] Vijenac pored dekorativne ima i praktičnu funkciju, jer čuva drvene grede od oborina.[3]

Vijencem se naziva i svaka vodoravna istaka na građevini, kao što su istake iznad vrata,[2] prozora, a korniša se zove i nosač zavjesa, koji stoji iznad prozora ili vrata.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kod klasičnih grčkih hramova vijenac je bio najviši element trabeacije[2] koja se sastoji (od vrha do dna) od vijenca, friza (sastavljenog od nanizanih triglifa i metopa) i arhitrava. Taj način pokrivanja krovnih greda, Rimljani su preuzeli od Grka i proširili njegovu primjenu na sve stropne grede, na višekatnim građevinama, jer Grci takve nisu gradili. Vijenci su bili osobito popularan arhitektonski element za renesanse, a u kasnijim stilskim razdobljima se više nisu klesali od kamena, već se izvodili od žbuke. Vijenci se u manjoj mjeri koriste i u modernoj arhitekturi, iako sve manje a najčešće kod krova, kao element pokrivanja krovni greda.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Galerija primjera vijenaca

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. cornice (engleski). Merriam-Webster. Pristupljeno 10. lipnja 2013.
  2. a b c cornice (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2013.
  3. kòrniš. Novi Liber. Pristupljeno 10. lipnja 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vijenac (arhitektura)