Vidi kôd stranice Zlatna vrata (Split)

{{Dodaj infookvir|građevina}}
[[Slika:Golden gate Split.jpg|400px|desno|mini|Pogled na Zlatna vrata (2015.)]]
'''Zlatna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta aurea''), glavna vrata [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u koja se nalaze po sredini sjevernih zidina palače. U rimsko doba kroz Zlatna vrata vodila je cesta na sjever, prema [[Salona|Saloni]], glavnom gradu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]]. Najraskošnije su dekorirana i druga su najbolje sačuvana vrata palače, uz [[Željezna vrata (Split)|Željezna vrata]] na zapadnom zidu.

== Opis ==
[[Slika:SPLIT-Porta Aurea restitution.jpg|280px|lijevo|mini|Pretpostavljeni izvorni izgled Zlatnih vrata]]
Zlatna vrata bila su glavna vrata Dioklecijanove palače i nalaze se po sredini sjevernog zida. Danas su visoka 4.50 m, a njihova originalna visina iznosila je oko 6.50 m, jer je danas sjeverni zid s vratima još uvijek djelomično zatrpan zemljanim nanosom koji se akumulirao stoljećima.<ref name="ReferenceA">Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, str. 33.</ref> Donji otvor je veličine 4.17 x 4.36 m, nad njim se nalazi [[arhitrav|nadvratnik (''arhitrav'')]] od devet romoidnih kamenih blokova visine 0,91 m, a iznad njega je dekorirani rasteretni luk od 19 kamenih blokova visine 3,02 m.<ref>Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 71.-72.</ref>

Na lijevo i desnoj strani vrata nalaze se po dvije [[niša|niše]] i jedna centralna iznad luka u kojima su se nalazili kipovi [[tetrarhija|tetrarha]]: [[Dioklecijan]]a, [[Maksimijan]]a, [[Galerije|Galerija]] i [[Konstancije I. Klor|Konstancija Klora]].<ref>Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 73.</ref> Poviše se nalazi sedam slijepih [[arkada]] koje stoje na [[kapitel]]ima nestalih stupova, koji su ležali na [[menzola]]ma. Iznad arkada i pojasnog vijenca glavnog zida nalazi se pet [[pijedestal]]a, vjerojatno postolja nad kojima su se nalazili danas nepoznati kipovi.

Kroz vanjski dio vrata ulazilo se u unutrašnje dvorište (''propugnaculum'') nakon kojeg slijedi unutrašnji dio vrata. Iznad vanjskog i unutrašnjeg dijela vrata bili su stražarski prolazi koji su bili spojeni prolazima postrance. Iznad vanjskog dijela Zlatnih vrata, u uskom stražarskom prolazu, utemeljena je u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] [[Crkva sv. Martina u Splitu|crkvica sv. Martina]]. Vrata su branile dvije oktogonalne kule. Površina svake oktogonalne kule u tlocrtu bila je oko 60m<sup>2</sup>, unutarnji promjer 8.53 m, a strana 3.41 m. Naslanjale su se na glavni zid palače pa su građane bez jednog zida. Ulaz je vodio kroz prolaze u zidu palače, a na kat se nije moglo doći direktno iz prizemlja, jer se između prizemlja i prvog kata nalazio križni svod.<ref>Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 56.-57.</ref>

== Povijest ==
[[Slika:SPLIT-Porta Aurea remains 1910.jpg|250px|desno|mini|Izgled Zlatnih vrata 1910. godine]]
Naziv Zlatnih vrata u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] bio je ''Porta septemtrionalis'' ("sjeverna vrata") i car Dioklecijan († 316.) je vjerojatno ušao u svoju palaču kroz ta vrata, nakon [[abdikacija|abdikacije]] s carskog trona [[1. svibnja]] [[305.]] godine.<ref>[http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/split/sto-posjetiti-znamenitosti-u-splitu/zlatna-vrata-u-splitu Zlatna vrata u Splitu - putovnica.net]</ref> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vrata su se nazivala "Rimska vrata" (''Porta Romae'').<ref>Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, str. 32.</ref> U 6. stoljeća je iznad vanjskog dijela vrata, u prostoru nekadašnjeg stražarskog prolaza, sagrađena crkvica sv. Martina, koja je kasnije bila dio ženskog [[dominikanci|dominikanskog]] [[samostan]]a u Splitu. Iznad crkvice sv. Martina podignut je [[predromanika|predromanički]] [[zvonik]] koji je srušen u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], a bio je nalik zvoniku [[crkva Gospe od Zvonika u Splitu|crkve Gospe od Zvonika]] iznad Željeznih vrata, koji je sačuvan do danas.

Tijekom ranog srednjeg vijeka vrata su zazidana, da bi manji prolaz u grad sa sjeverne strane bio otvoren istočnije od njih, a širenjem srednjovjekovnog grada na zapad otvorena su [[Vrata od Pisture]], smještena zapadno od sjeverozapadne kule palače, koja su otada bila glavni ulaz u grad sa sjeverne strane. Za vrijeme [[renesansa|renesanse]], vrata su dobila današnje ime, a taj naziv spominje se prvi put [[1553.]] godine u itineraru mletačkih sindika Dieda i Giustiniana.<ref name="ReferenceA"/>

Oko [[1630.]] [[Mlečani|mletački]] providur Alvise Zorzi dao je porušiti do temelja jedanaest rimskih kula na sjevernoj i istočnoj strani zida Dioklecijanove palače, a među njima i oktogonalne kule koje su nekoć branile Zlatna vrata. Kameni materijal sa srušenih kula prevezen je brodovima u [[Venecija|Veneciju]] i izgrađena je crkva sv. Marije od Salute (''Santa Madona della Salute'').<ref>Baras, Frane, Prohujalo pod Marjanom, str. 42.-43.</ref> Zlatna vrata ponovno su otvorena tek [[1857.]] godine,<ref name="ReferenceA"/> nakon što su srušene kuće koje su bile sagrađene uz sjeverni zid palače i tlo ispred očišćeno od stoljetnih zemljanih nasipa. Unatoč čišćenju, i danas se oko 2 metra vrata i zida palače nalaze ispod razine tla. Zadnja je obnova izvedena u prvom i početkom drugog desetljeća [[21. stoljeće|21. stoljeća]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''Baras, Frane, Prohujalo pod Marjanom, legende i kronike, Naklada Bošković, Split, 2010.'' {{ISBN|978-953-263-147-0}}
* ''Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, Ex libris, Split-Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-6310-46-5}}
* ''Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, Naklada Bošković, Split, 2003.'' {{ISBN|953-7090-06-X}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/split/sto-posjetiti-znamenitosti-u-splitu/zlatna-vrata-u-splitu Zlatna vrata u Splitu - putovnica.net] (pristupljeno 23.6.2015.) {{hr icon}}
* [http://www.split.hr/citylights/6/index_hr.html Zlatna vrata - split.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104634/http://www.split.hr/citylights/6/index_hr.html |date=24. rujna 2015. }} (pristupljeno 23.6.2015.) {{hr icon}}
* [http://www.visitsplit.com/hr/521/zlatna-vrata Zlatna vrata - visitsplit.com] (pristupljeno 23.6.2015.) {{hr icon}}

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Vrata Dioklecijanove palače]]