Zmijino mlijeko
| Zmijino mlijeko | |
|---|---|
 Rosopas | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Ranunculales |
| Porodica: | Papaveraceae |
| Rod: | Chelidonium |
| Vrsta: | C. majus |
| Dvojno ime | |
| Chelidonium majus L. | |
Zmijino mlijeko (rosopas obični, celidonija, trava od žutice; lat. Chelidonium majus) je biljka iz roda Chelidonium. Raste u Europi i zapadnoj Aziji. Naraste do 120 cm visine. Cvate žutim cvjetovima. Plod je tanka mala mahuna, u kojoj su crne, sitne sjemenke. Iz otkinutih dijelova biljke curi žuto do narančasto obojen sok. Biljka je ljekovita, sadrži velik broj alkaloida.
Farmakologija[uredi | uredi kôd]
Biljka se smatra blago otrovnom,sadrži brojne izokinolinske alkaloide,no ima široku terapeutsku uporabu,isključivo u kontroliranim uvjetima,i uz precizno doziranje.[1] Glavni djelotvorni alkaloid je koptizin.[2]
Uporaba u narodnoj medicini[uredi | uredi kôd]
Rosopas se smatrao ljekovitom biljkom već kod starih Rimljana. Kao medicinska sirovina koristi se biljka (lat. Herba Chelidonii), koja se bere tijekom faze cvjetanja i brzo se suši na temperaturi od 50-60 ° C. Koristi se u obliku 5% -tne vodene infuzije kao koleretskog i baktericidnog sredstva za bolesti jetre i žučnog mjehura .
Sok rosopasa u narodnoj medicini koristi se za uklanjanje bradavica, papiloma i drugih kožnih problema.
Na temelju mješavine alkaloida rosopasa proizvodi se citotoksični lijek Ukrain.
Avicena je napisao da je rosopas koristan za žvakanje kod zubobolje, "... istisnuti sok uvelike pomaže u izoštravanju vida i smanjuje vodu u oku (katarakta)". U suvremenoj medicini,rosopas se kod tih bolesti ne koristi, jer je vrlo otrovan.
Kod homeopatije, esencija svježeg korijena koristi se za liječenje bolesti jetre, bubrega i pluća .
U obliku praha i biljnih infuzija koristi se kao insekticid .
Nadzemni se dijelovi koriste u veterinarskoj medicini za liječenje rana i kožnih bolesti .
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
- Alekseevna,A.E. Čistotel ,Moskva 2009.
- Konstantinov,J. Čistotel - lučšee sredstvo od 250 bolezni,Moskva 2017.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Gruenwald, Joerg. 2000. PDR for Herbal Medicines. Thomson PDR. ISBN 1-56363-361-2
- ↑ Cahlikova L., Opletal L., Kurfurst M., Macakova K., Kulhankova A., Host'alkova A.,"Acetylcholinesterase and butyrylcholinesterase inhibitory compounds from Chelidonium majus (Papaveraceae)." Natural Product Communications. 5 (11) (pp 1751–1754), 2010. Date of Publication: 2010.