Zmijino mlijeko

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Zmijino mlijeko
Rosopas
Rosopas
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ranunculales
Porodica: Papaveraceae
Rod: Chelidonium
Vrsta: C. majus
Dvojno ime
Chelidonium majus
L.
Područje života

Zmijino mlijeko (rosopas obični, celidonija, lat. Chelidonium majus) je biljka iz roda Chelidonium. Raste u Europi i zapadnoj Aziji. Naraste do 120 cm visine. Cvate žutim cvjetovima. Plod je tanka mala mahuna, u kojoj su crne, sitne sjemenke. Iz otkinutih dijelova biljke curi žuto do narančasto obojen sok. Biljka je ljekovita, sadrži velik broj alkaloida.

Farmakologija[uredi VE | uredi]

Biljka se smatra blago otrovnom,sadrži brojne izokinolinske alkaloide,no ima široku terapeutsku uporabu,isključivo u kontroliranim uvjetima,i uz precizno doziranje.[1] Glavni djelotvorni alkaloid je koptizin.[2]

Uporaba u narodnoj medicini[uredi VE | uredi]

Rosopas se smatrao ljekovitom biljkom već kod starih Rimljana . Kao medicinska sirovina koristi se biljka (lat. Herba Chelidonii), koja se bere tijekom faze cvjetanja i brzo se suši na temperaturi od 50-60 ° C. Koristi se u obliku 5% -tne vodene infuzije kao koleretskog i baktericidnog sredstva za bolesti jetre i žučnog mjehura .

Sok rosopasa u narodnoj medicini koristi se za uklanjanje bradavica, papiloma i drugih kožnih problema.

Na temelju mješavine alkaloida rosopasa proizvodi se citotoksični lijek Ukrain.

Avicena je napisao da je rosopas koristan za žvakanje kod zubobolje, "... istisnuti sok uvelike pomaže u izoštravanju vida i smanjuje vodu u oku (katarakta)" . U suvremenoj medicini,rosopas se kod tih bolesti ne koristi, jer je vrlo otrovan.

Kod homeopatije, esencija svježeg korijena koristi se za liječenje bolesti jetre, bubrega i pluća .

U obliku praha i biljnih infuzija koristi se kao insekticid .

Nadzemni se dijelovi koriste u veterinarskoj medicini za liječenje rana i kožnih bolesti .

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.

Alekseevna,A.E. Čistotel ,Moskva 2009.

Konstantinov,J. Čistotel - lučšee sredstvo od 250 bolezni,Moskva 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

PFAF database Chelidonium majus

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gruenwald, Joerg (2000). PDR for Herbal Medicines, Thomson PDR ISBN 1-56363-361-2
  2. Cahlikova L., Opletal L., Kurfurst M., Macakova K., Kulhankova A., Host'alkova A.,"Acetylcholinesterase and butyrylcholinesterase inhibitory compounds from Chelidonium majus (Papaveraceae)." Natural Product Communications. 5 (11) (pp 1751–1754), 2010. Date of Publication: 2010.