Zmijino mlijeko

Zmijino mlijeko
	Rosopas
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Ranunculales;
Porodica:	Papaveraceae;
Rod:	Chelidonium;
Vrsta:	C. majus;
Dvojno ime
	Chelidonium majus; L.
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Zmijino mlijeko (hrvatski nazivi: žuti rosopas, zmijino mlijeko; narodni nazivi: rosopas obični, celidonija, trava od žutice; lat. Chelidonium majus) je biljka iz roda Chelidonium. Raste u Europi (uključujući Hrvatsku^[1]) i zapadnoj Aziji. Naraste do 120 cm visine. Cvate žutim cvjetovima. Plod je tanka mala mahuna, u kojoj su crne, sitne sjemenke. Iz otkinutih dijelova biljke curi žuto do narančasto obojen sok. Biljka je ljekovita, sadrži velik broj alkaloida.

Farmakologija

Biljka se smatra blago otrovnom, sadrži brojne izokinolinske alkaloide,no ima široku terapeutsku uporabu,isključivo u kontroliranim uvjetima,i uz precizno doziranje.^[2] Glavni djelotvorni alkaloid je koptizin.^[3]

Uporaba u narodnoj medicini

Rosopas se smatrao ljekovitom biljkom već kod starih Rimljana. Kao medicinska sirovina koristi se biljka (lat. Herba Chelidonii), koja se bere tijekom faze cvjetanja i brzo se suši na temperaturi od 50-60 ° C. Koristi se u obliku 5% -tne vodene infuzije kao koleretskog i baktericidnog sredstva za bolesti jetre i žučnog mjehura .

Sok rosopasa u narodnoj medicini koristi se za uklanjanje bradavica, papiloma i drugih kožnih problema.

Na temelju mješavine alkaloida rosopasa proizvodi se citotoksični lijek Ukrain.

Avicena je napisao da je rosopas koristan za žvakanje kod zubobolje, "... istisnuti sok uvelike pomaže u izoštravanju vida i smanjuje vodu u oku (katarakta)". U suvremenoj medicini,rosopas se kod tih bolesti ne koristi, jer je vrlo otrovan.

Kod homeopatije, esencija svježeg korijena koristi se za liječenje bolesti jetre, bubrega i pluća .

U obliku praha i biljnih infuzija koristi se kao insekticid .

Nadzemni se dijelovi koriste u veterinarskoj medicini za liječenje rana i kožnih bolesti .

Dodatna literatura

Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
Alekseevna,A.E. Čistotel ,Moskva 2009.
Konstantinov,J. Čistotel - lučšee sredstvo od 250 bolezni,Moskva 2017.

Izvori

↑ FCD Pristupljeno 19. travnja 2023.
↑ Gruenwald, Joerg. 2000. PDR for Herbal Medicines. Thomson PDR. ISBN 1-56363-361-2
↑ Cahlikova L., Opletal L., Kurfurst M., Macakova K., Kulhankova A., Host'alkova A.,"Acetylcholinesterase and butyrylcholinesterase inhibitory compounds from Chelidonium majus (Papaveraceae)." Natural Product Communications. 5 (11) (pp 1751–1754), 2010. Date of Publication: 2010.