Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo. Zadatak mu je istraživanje kulturnih, društvenih, gospodarstvenih, pravnih i političkih pitanja Gradišćanskih Hrvata; sakupljanje povelja, povijesnog materijala i sredjenje materijala; priminjanje istraživačkih rezultata, kao i suradnja i izgradjenje kontakata s drugim znanstvenim institucijama, koje se bave sličnim pitanjima.


Povijest društva[uredi VE | uredi]

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov je bio zamišljen kao javno tijelo u društvenom i kulturnom životu Gradišćanskih Hrvata, koje bi pomagalo odstraniti istraživački deficit na svim znanstvenim područjima gradišćanskohrvatske narodne grupe. Ideja za vlastitom Akademijom se je rodila već između dva rata prošlog stoljeća u obrazovanom krugu istomišljenika zbog aktualnog jezičnog pitanja. Gradišćanskohrvatski intelektualci su tada još u idealističkom smislu potribovali, da se u nekom znanstvenome zavodu, kakvog imaju i drugi narodi, diskutiraju jezične teme. Izdjelana su pravila društva, čije sjedište je bilo u Željeznom, glavnome gradu zemlje Gradišća, u kojoj živi većina gradišćanskih Hrvata. Iako je zadaća društva, cjelovito obuhvatiti gradišćanskohrvatsku problematiku i uzeti u obzir sve znanstvene discipline javnog života, ono momentano fokusira svoje djelovanje na književno-jezično-povijesni teren. Od 2007. godine Institut svoje sjedište ima u Trajštofu, na Trgu ddr. Štefana Laszla.


Jezična istraživanja[uredi VE | uredi]

Od samog osnivanja se ZIGH koncentrira na jezik narodne grupe. Od 1995. godine unutar Instituta djeluje Jezična komisija koja ima zadatak, da normira gradišćanskohrvatske izraze za one riječi, koje nisu otiskane u Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-njemačkom rječniku i za koje ne postoji gradišćanskohrvatski ekvivalent. 2003. godine je ZIGH po dugoljetnom istraživanju izdao veliku Gramatiku gradišćanskohrvatskoga jezika, a protagonisti ZIGH-a su sastavili 2007. godine i Pravopis gradišćanskohrvatskoga jezika.

Razvitak hrvatskog jezika[uredi VE | uredi]

Na sjednicama "Jezična komisija svaki misec normira gradišćanskohrvatske izraze i fraze za različna područja svakidanjega upotribljavanja ali i stručne izraze iz različnih područjev znanja."[1][2]

Publikacije ZIGH-a[uredi VE | uredi]

Znanstveni zbornik, 2. edicija (2006)

István Nyomárkay, István Vig: Rukopisne prodike iz Pannonhalme (2005.)

Ivo Sučić (glavni urednik) i grupa autora: Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezik (2003.)

Znanstveni zbornik, 1. edicija (2002.)

Joško Vlašić, Harald Prickler: Uzlopska gmajska knjiga - Das Osliper Gemeinde- und Denkbuch 1641-1732 (2001.)

Šimun Palatin: Horvátcki Virgilius. Za tisak priredio i priloge o Šimunu Palatinu i Horvatckom Virgiliušu napisao Zvonimir Bartolić, (2000.)

Nikola Benčić: Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921. (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, knjiga VII.), izdavač: Sekcija Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu (1998.)

Nikola Benčić: Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, knjiga VIII.), izdavač: Sekcija Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra P.E.N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu (2000.)

Šandor Horvath: Rani gradišćanskohrvatsko-ugarski rječnik, (1998.)

Irvin Lukežić: Proza u gradišćanskih Hrvata (1997.)

Alojz Jembrih: Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti / Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten (1997.)

István Nyomárkay: Sprachhistorisches Wörterbuch des Burgenlandkroatischen mit einem rückläufigen Verzeichnis der Titelwörter (suizdavač: Ungarska akademija znanosti) (1996.)

Georgy Damshicz: Kratka sprava nauka kerschianzkoga, Bečko Novo Mesto (Samuel Müller) 1744. Reprint: Kršćanska sadašnjost (1994.)

Alojz Jembrih: Juraj Damšić i njegov »Nauk keršćanski« (1744), (1994.)

Predsjednici ZIGH-a[uredi VE | uredi]

Joško Vlašić (1994.-1996.)

Agnjica Csenar-Schuster (1996. - 2008.)

Zlatka Gieler (2008. - )

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.zigh.at/index.php?id=18&tx_ttnews[tt_news]=175&cHash=587fadd79556642211baa81e0a4112dc Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov Sjednica jezične komisije, 26. srpnja 2012.
  2. Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov 7. sjednica

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službena stranica Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov