Zorislav Antun Petrović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zorislav Antun Petrović (Zagreb, 14. lipnja 1966.), novinar, aktivist i publicist, u javnosti najpoznatiji po svom angažmanu oko suzbijanja korupcije. Neovisni kandidat za zastupnika na izborima za deveti saziv Hrvatskog sabora na listi Hrvatskih laburista za sedmu izbornu jedinicu.

Novinarska karijera[uredi VE | uredi]

Prvi novinski tekst objavio je 1. ožujka 1993. u rubrici Zagreb u novinama Slobodna Dalmacija, gdje je radio kao honorarni suradnik do kolovoza 1994. kada prelazi u tjednik Globus. Nakon pola godine u Globusu vraća se u Slobodnu Dalmaciju gdje radi do 1997., a zatim prelazi u novoosnovani list Tjednik. U prosincu 1998. prelazi u Jutarnji list kao prvi urednik gospodarstva, a potom prvo u Poslovni tjednik, pa 1999. u mjesečnik Kapital. Od 2000. radi kao dopisnik Austrijske press agencije (APA) iz Hrvatske. Tekstovi su mu objavljivani i u mjesečniku Banka, Glasu Slavonije, tjednicima Nedjeljna Dalmacija i Panorama, te dnevnicima Salzburger Nachrichten i Wiener Zeitung.

Javni rad[uredi VE | uredi]

Jedan je od osnivača Transparency International Hrvatska, nacionalnog ogranka međunarodne organizacije koja se bavi suzbijanjem korupcije, s početkom djelovanja u lipnju 2000. godine. Član Upravnog odbora postaje 2001., a predsjednik u prosincu 2002. i na toj funkciji ostaje puna dva mandata, do prosinca 2010. Kao predsjednik Transparency International Hrvatska aktivno je promovirao uvođenje antikorupcijskih propisa javnim zagovaranjem i promotivnim akcijama poput "Imamo pravo znati"[1] , u kojoj je promoviran Zakon o pravu na pristup informacijama, ili "Kulturom po korupciji"[2] u kojoj se kroz kino[3], knjige[4] i kazališne predstave[5] upozoravalo na štetnost korupcije. Intenzivno se zalagao za zakonsko reguliranje sukoba interesa, prava na pristup informacijama, javne nabave i financiranja političkih stranaka.

U Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovan u siječnju 2005. kao jedan od tri člana iz redova uglednih javnih djelatnika gdje je sudjelovao u donošenju odluka o prvim postupcima pokrenutim zbog sukoba interesa dužnosnika u Republici Hrvatskoj. Između ostalih protiv tadašnjih gradonačelnika Varaždina, Ivana Čehoka, i Požege, Zdravka Ronka, župana Požeško-slavonskog Antuna Bagarića, zastupnika Radimira Čačića i drugih. U ožujku 2007. u postupku protiv premijera Ive Sanadera, za kojeg je Povjerenstvo zaključilo da nije prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova u imovinsku karticu, imao je izdvojeno mišljenje[6], ocijenivši da bi premijer morao snositi posljedice zbog nepotpune imovinske kartice. Ponovo je izabran za člana Povjerenstva iz redova uglednih javnih djelatnika u srpnju 2008. i bio član do siječnja 2015., kad je imenovano prvo profesionalno Povjerenstvo.

U listopadu 2006. izabran je u Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije[7] kao predstavnik nevladinih udruga, a u Etičko izborno povjerenstvo biran je na prijedlog većinske koalicije za parlamentarne izbore 2003. i izbore za EU parlament 2016., a na prijedlog oporbe za parlamentarne izbore 2007. Bio je član Antikorupcijskog povjerenstva Grada Zagreba od 2012. do 2013.

Publicistika[uredi VE | uredi]

Autor[uredi VE | uredi]

"Novac i politika", 2007. "Kako u Hrvatskoj postati milijunaš", 2009. "Transparentnost financiranja izbora i predizbornih kampanja", 2013.

Urednik[uredi VE | uredi]

"Zašto i kako regulirati financiranje političkih stranaka", 2013. "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku", 2014.

Autor projekta[uredi VE | uredi]

"Ispod stola – najljepše antikorupcijske priče", 2011.

Ostalo[uredi VE | uredi]

listopada 1991. do 13. travnja 1992. godine – nositelj spomenice Domovinskog rata.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]