Zvijezda bjegunica

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Četiri zvijezde bjegunice prosijecaju si put kroz područja gusta međuzvjezdanog plina, stvarajući svijetle lučne valove i vukuće repove sjajećeg plina. Zvijezde na ovim slikama Nasina teleskopa Hubble spadaju među 14 mladih zvijezda bjegunica uočenih Naprednog kamerom za preglede između listopada 2005. i srpnja 2006. godine.

Zvijezda bjegunica (eng. runaway star) je zvijezda koja prolazi kroz svemir nenormalno visokom brzinom u odnosu na okolnu međuzvjezdanu tvar. Vlastito kretanje zvijezde bjegunice često pokazuje točno suprotno od zvjezdane asocijacije čija je članica nekad bila prije nego je odjurila van.

Dva su moguća mehanizma koji pridonose zvijezdi bjegunici:

  • U prvom scenariju, bliski susret dvaju binarnih sustava može rezultirati u narušenju obaju sustava, uz ishod da neke zvijezde izlete van pri velikim brzinama.
  • U drugom scenariju, eksplozija supernove u sustavu višestruke zvijezde može rezultirati da se preostali sastavni dijelovi odmiču velikom brzinom.[1][2]

Premda su oba mehanizma moguća, astronomi općenito prednost daju mehanizmu supernove jer je uobičajeniji.

Primjer odnosnog skupa zvijezda bjegunica jest slučaj AE Aurigae, 53 Arietis i Mu Columbae. Svi se odmiču jedna od druge brzinama većim od 100 km/s (usporedbe radi, Sunce se kreće kroz Kumovu slamu brzinom od oko 20 km/s brže od mjesnog prosjeka). Prativši njihova kretanja unatrag u prošlost, staze im se sijeku blizu maglice Orinoa prije 2 milijuna godina. Za emisijsku maglicu Barnardovu petlju vjeruje se da je ostatak supernove koja je lansirala ostale zvijezde. Drugi primjer je rendgenska dvojna zvijezda velike mase (HMXB) Vela X-1, gdje fotodigitalne tehnike otkrivaju nazočnost svojstvene nadzvučne hiperbole lučnog šoka.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Blaauw (1961), "On the origin of the O- and B-type stars with high velocities (the run-away stars), and some related problems" BAN 15, 265
  2. Tauris & Takens (1998), "Runaway velocities of stellar components originating from disrupted binaries via asymmetric supernova explosions" A&A 330, 1047

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]