Prijeđi na sadržaj

Vrane

Izvor: Wikipedija
Corvidae
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Passeriformes
Podred:Passeri
Natporodica:Corvoidea
Porodica:Corvidae
Vigors, 1825.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost vrana.
Rodovi
u tekstu
Baze podataka

Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda[1][2] i preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana (Corvus) uključuje više od jedne trećine ukupnog broja vrsta ove porodice.

Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke.

Najmanja vrana je Aphelocoma nana, s težinom od 40 grama i dužinom od 21,5 cm. Najveća je gavran, težak 1400 grama i dug 65 cm.

U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica[3][4] pokazale su da imaju svijest o sebi, pomoću testa s ogledalom (svraka) i izrade alata (gavrani); sposobnosti koje su do nedavno bile pripisivane isključivo ljudima i nekim višim sisavcima.

Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica, voća, sjemenja i strvina. Međutim, mnoge su se vrste odlično prilagodile životu u gradovima i ishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kôd]

Partnerske veze su kod vrana veoma jake i čak doživotne kod nekih vrsta. Mužjak i ženka grade veliko gnijezdo zajedno na drveću ili drugom pogodnom mjestu. Mužjak također hrani ženku tokom inkubacije. Gnijezdo se sastoji od grančica prekrivenih travom i korom drveta. Ženke nesu između 3 i 10 jaja, obično između 4 i 7. Jaja su obično zelenkaste boje sa smeđim pjegama. Kad se izlegnu, mladi ostanu u gnijezdu 6-10 tjedana, ovisno o vrsti.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Vrane nastanjuju gotovo cijeli svijet. Izuzetak su jedino krajnji jug Južne Amerike i polarnih područja.[5] Većina vrsta živi u tropskim dijelovima Južne i Srednje Amerike, južne Azije i Euroazije, dok u Africi, Australaziji i Sjevernoj Americi živi u svakoj manje od po 10 vrsta. Rod gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio Australiju u relativno nedavnoj geološkoj povijesti.

Sistematika

[uredi | uredi kôd]

Rodovi s brojem vrsta

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Madge & Burn (1993)
  2. Robertson (2000), Clayton & Emery (2005)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2009. Pristupljeno 7. siječnja 2022. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. http://news.yahoo.com/story//nm/20080819/sc_nm/magpies_mirror_dc[neaktivna poveznica]
  5. Clayton & Emery (2005)

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Drugi projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi vrane
Wikivrste imaju podatke o taksonu vranama