Šumarica (gljiva)

Šumarica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Agaricaceae;
Rod:	Agaricus;
Vrsta:	A. silvaticus; Schaeff. 1774.
Dvojno ime
	Agaricus silvaticus;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Šumarica (lat. Agaricus silvaticus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk šumarice je širok od 5 do 8 centimetara, najprije zvonolik, kasnije otvoren, crvenosmeđ, s tamnosmeđim ili crvenosmeđim vlaknastim čehama.
Listići su najprije sivkasti, zatim crvenosmeđi, gusti, na pritisak pocrvene i konačno postanu tamnosmeđi, gotovo crni.
Stručak je visok do 10 centimetara, blijed, malo nitastočehav, vrlo različite dužine i promjera, cilindričan, najprije pun, zatim šupalj, na dnu malo zakrivljen i odebljan, u gornjem dijelu crvenkast vjenčić i na rubu smeđasto nazubljen.
Meso je dosta tanko, na prerezu jako pocrveni; miris nanapadan, okus neodređen.
Spore su jajolike, smeđe boje, 4 - 6 x 3 – 4 μm.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Listići se s 1-naftolom oboje crveno.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste najčešće u crnogoričnim i miješanim šumama, uvijek na istom mjestu u velikim skupinama od lipnja do polovice rujna.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Šumarica je jestiva, dobra je za jelo pripremljena na razne načine.^[1]

Za vrijeme dugih kiša boja je jako promjenjiva, pa postane crvenocrnkasta. Postoji mogućnost zamjene s otrovnim muharama, međutim crvena boja mesa je dovoljan znak da nema pogreške. Isto tako se lako može zamijeniti otrovnom pečurkom (lat. Agaricus xanthoderma), od koje se također nepogrešivo razlikuje po mesu koje na prerezu postane crveno, dok kod otrovne pečurke, meso na osnovi stručka snažno požuti. Ostale opasnosti od zamjene s otrovnim i nejestivim gljivama ne bi smjelo biti.