Šparoga
| Šparoga | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Divlja šparoga
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Šparoga (lat. Asparagus officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae. Šparoga je proljetno povrće te je vazdazelena penjačica s razvijenom podzemnom stabljikom. Nadzemna stabljika nosi lažne igličaste listove, dok su joj pravi listovi sitni i ljuskavi.
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju Energetska vrijednost stotinu grama šparoga iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93%), a 1,7% otpada na bjelančevine, 2,6% ugljikohidrate i 0,7 % masti. Šparoge su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, kalcija, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom.
Claire Artman/Corbis U sto grama šparoga ima samo 35 kalorija Divlje su šparoge pomalo gorke, a za tu su gorčinu 'zaslužni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.
Koristi se kao začin i kao dodatak jelu.Može se jesti i sirova,kao salata. Uzgajali su je još stari Egipćani,Grci te Rimljani,uz napomenu, da se u uzgoju osim zelene biljke uzgaja i zagrtanjem dobivena bijela forma izdanaka.
Sadržaj |
Rasprostranjenost u Hrvatskoj[uredi]
Ljekovita šparoga voli pjeskovito tlo, tako da je ima uz rijeke, primjerice uz Savu oko Zagreba. Prema nekim starijim knjigama dosta je šparoga raslo i u okolici Siska.[1]
Dodatna literatura[uredi]
Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
Vanjske poveznice[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Krempler,P. Povrćarstvo,Zagreb 1878.
