Aare

Aare
Rijeka
Aare u Bernu.
Položaj
Države	Švicarska
Naselja	Bern, Thun, Biel/Bienne
Fizikalne osobine
Duljina	288,24 km
Površina porječja	17.780 km2
Istjek
• Prosječni	590 m3
Plovna od – do	od Nidau do Solothurna
Tok rijeke
Izvor	Ledenjak Oberaar i Ledenjak Unteraar, Švicarska
• Nad. vis.	2310 m
• Koord.	46°34′07″N 8°11′16″E
Ušće	Rajna kod Koblenza, Švicarska
• Koord.	47°36′21″N 8°13′24″E
Slijev	sjevernomorski
Ulijeva se u	⤵ Rajna → Sjeverno more
Pritoci	Lütschine, Kander, Gürbe, Saane, Zihl, Dünnern, Zulg, Emme, Önz, Murg, Pfaffneren, Wigger, Suhre, Bünz, Reuss, Limmat, Surb
izvor ušće Aare na zemljovidu Švicarske

Aare ili Aar (Arole, "Arol") najduža je rijeka koja od izvora do ušća protiče samo kroz Švicarsku. Lijeva je pritoka Rajne.

Opis

Najveći je švicarski pritok Rajne, dug 288,24 km; porječje mu je među Jurskim gorjem te Berninskim i Glarnskim Alpama površine 17.780 km², te je najveće u Švicarskoj (2/3 cijele zemlje).

Nastaje otapanjem gornjeg i donjeg Aarskog ledenjaka (Aargletscher), koji se sastaju kod klanca Grimsel. Poslije slapa Handeck (46 m) teče kroz gornju i donju dolinu Hasli, protječe Brienčko jezero, prošavši mjesto Interlaken utječe u Thunersko jezero, iz kojeg izlazi kod mjesta Thun, dotiče se Berna, iza kojeg okreće na sjevero-istok, te dotičući se gradova Solothurna, Oltena i Aaraua kod Koblenza (preko Landshuta) sliva se u Rajnu.

Radi zaštite od poplava kanaliziran je kod Meiringena, među Bernom i Thunerskim jezerom, oko Bielerskog jezera (Nidau-Kanal) itd. Plovan je od grada Thuna. Na cijelom se tijeku upotrebljava za industrijski pogon. Glavni pritoci: Saana i Zihl s lijeva, Emme, Reuss i Limât s desna.

Izvori

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aare

Nedovršeni članak Aare koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.