Rajna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa, pogledajte Rajna (Hugo).
Rajna
Flusssystemkarte Rhein 03.jpg
Duljina 1230 km
Nadm. visina izvora 2,345 m
Prosječni istjek 2,300 m³/s
Površina porječja 185 000 km²
Izvor Vorderrhein
Države Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Gradovi Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Ulijeva se u Sjeverno more
Loreley stijena u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine od strane države koja je kontrolirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne[uredi VE | uredi]

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne
Flag of Germany.svg
Godina uvrštenja: 2002. (26. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: ii, iv, v
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Ždrijelo Rajne je popularan naziv za gornju srednju dolinu Rajne, 65 km dugom dijelu rijeke između Bingena i Koblenza u Njemačkoj. Taj dio je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo geomorfološkim i geološkim sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i legendama, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje.

Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od prapovijesti kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija Svetog Rimskog Carstva. Oblast je bila središte Tridesetogodišnjeg rata, što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio Pruske i postala je bitna slika krajolika Njemačke.

Ovaj dio Rajne ima značajan folklor, kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta Wagnerova opera Götterdämmerung. Anualni festival Rajna u plamenu je spektakularni vatromet u Sankt Goaru u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci.

Pritoke[uredi VE | uredi]

  • Thur, rijeka u Švicarskoj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Rajna.

Koordinate: 51°58′52″N 4°5′35″E / 51.98111°N 4.09306°E / 51.98111; 4.09306 (North Sea-Rhine)


Icon river tributary L.svg Nedovršeni članak Rajna koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.