Alboran
| Alborán špa. Isla de Alborán | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 35°56′22″N 03°02′07″W / 35.93944°N 3.03528°W |
| Smještaj | Alboransko more |
| Država | |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0.07 km2 |
| Najviši vrh | 15 m |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | Samo vojno osoblje |
  Alborán Alboran na zemljovidu Španjolske  | |
Alborán (špa. Isla de Alborán) je otočić u Španjolskoj (pokrajina Almería ) u Alboranskom moru, dijelu zapadnog Sredozemnog mora, oko 56 km sjeverno od marokanske obale i 85 km od španjolskog kopna. Glavne građevine su automatizirani svjetionik izgrađen u 19. stoljeću, malo groblje i luka.
Opis[uredi | uredi kôd]
Otok je ravna platforma oko 15 metara iznad razine mora, površine oko 71,200 m2. Na sjeveroistočnom kraju otoka, 100 metara od njegiove obale, nalazi se otočić špa. Islote de La Nube – otočić oblaka.
Prirodna povijest[uredi | uredi kôd]
Alboran ima vulkansko podrijetlo, nalazi se u važnoj seizmičkoj zoni gdje se Afrička ploča sudara s Euroazijskom pločom. Godine 1899. na Alboranu je otkrivena nova magmatska stijena, nazvana alboranit, u čast otoka.
BirdLife International je otočić prepoznao kao važno područje za ptice (IBA) jer se na otoku gnijezdi populacija sredozemnih galebova, kao i razne vrste vrapčarki na selidbi.[1]
Vrsta dvoredca Diplotaxis siettiana, nazvana jaramago de Alborán na španjolskom, ima jedinu poznatu divlju populaciju na otoku. Tamo je izumrla tijekom većeg dijela kasnog 20. stoljeća, ali je 1999. uspješno ponovno unesena iz zaliha očuvanih ex-situ.
Godine 2001. Ujedinjeni narodi proglasili su otok i njegovo podmorje Posebno zaštićenim područjem od mediteranske važnosti.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Otok je postao baza Mustafe ben Jusufa al Mahmuda ed Dina, tuniskog korsara u službi osmanskog sultana čiji su napadi bili toliko žestoki da je postao poznat kao Al-Borani (otuda i ime otoka), što na turskom znači "oluja". žotok je postao španjolski posjed nakon bitke kod Alborana 1540.[3]
Alborán je pogrešno poznat kao "Albusama".[4]
Aristokrat nadvojvoda Ludwig Salvator od Austrije posjetio je otok i 1899. objavio ilustriranu knjigu o otoku na njemačkom jeziku.[5][6]
Godine 1963. španjolska vojska uspostavila je stalni odred španjolskih mornaričkih marinaca za kontrolu i zaštitu otoka. [3]
Administracija[uredi | uredi kôd]
Otok je od 1540. godine pripadao Španjolskoj, [7] a od 19. stoljeća općini Almería.[8]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Alborán island. BirdLife Data Zone. BirdLife International. 2021. Pristupljeno 12. veljače 2021.
- ↑ Báez, José Carlos; Vázquez, Juan-Tomás; Camiñas, Juan Antonio; Idrissi, Mohammed Malouli. 22. svibnja 2021. Alboran Sea - Ecosystems and Marine Resources. Springer Nature. str. 755. ISBN 9783030655167
- ↑ a b Gutiérrez Castillo, Víctor Luis. 2003. Análisis histórico-jurídico de la isla andaluza de Alborán. Revista Electrónica de Estudios Internacionales (6): 2. ISSN 1697-5197
- ↑ "Algunos cartógrafos de los últimos siglos han dado a Alboran el nombre de Albusama, confundiéndola con el pequeño islote costero cercano a la ciudad llamada tambien por ellos Albusama." (Marie Armand Pascal d'Avezac de Castera-Macaya, 1846. Historia de las islas de África p. 386); "Alhucema (Albusama): Pequeña isla del Mediterráneo, sobre la costa del reyno de Fez, en frente de la de Alhucema." (Antonio Vegas 1806. Diccionário geográfico universal, que comprende la descripción de las quatro partes del mundo, s.v. "Alhucema").
- ↑ Salvator, Ludwig; Woerl, Leo. 1899. Erzherzog Ludwig Salvator aus dem Oesterreichischen Kaiserhause als Forscher des Mittelmeers (njemački). Woerls Reisebucher-Verlag
- ↑ Alboran. www.ludwigsalvator.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. travnja 2021. Pristupljeno 26. veljače 2021.
- ↑ Hernández Bru, Víctor. 29. srpnja 2018. Alborán: historias y misterios de esa isla almeriense tan ignorada. Ideal (španjolski). Pristupljeno 28. prosinca 2023.
- ↑ Sevillano, Antonio. 5. listopada 2014. Isla de Alborán: Documentos (y II). Diario de Almería (španjolski). Pristupljeno 28. prosinca 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alboran |