Ujedinjeni narodi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ujedinjeni narodi1)
Zastava Ujedinjenih naroda
Zastava Ujedinjenih naroda

Države članice UN-a

Službeni jezici arapski, engleski, francuski, mandarinski, ruski, španjolski
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon (od 2007.)
Osnivanje 24. listopada 1945.
Broj članica 193
Sjedište New York
Službena stranica Ujedinjeni narodi

1) Službeni nazivi:

United Nations | Organisation des Nations unies | Naciones Unidas | Организация Объединённых Наций | 联合国 | امم متحدة
Zgrada UN-a u New Yorku
Dvorana

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaćanja od strane 51 države. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

UN ima 193 države članice (2011.).[1] Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.

Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR).

Povijest djelovanja[uredi VE | uredi]

Političari vodećih savezničkih država već su tijekom rata razmišljali o osnivanju međunarodne organizacije koja će nakon završetka rata brinuti o očuvanju mira u svijetu i sprječavati izbijanje novih ratnih sukoba. Smatrali su da će poslijeratne probleme rješavati zajedničkim snagama kao što su to činili za vrijeme Drugog svjetskog rata. U vrijeme završnih ratnih operacija u San Franciscu je osnovana Organizacija ujedinjenih naroda. Glavni inicijator stvaranja ove organizacije bile su Sjedinjene Američke države. Osnivačkoj skupini UN -a bilo je nazočno 50 zemalja. Donijeta je Povelja Ujedinjenih naroda koja je stupila na snagu 24. listopada 1945., pa se tog datuma obilježava Dan ujedinjenih naroda.

Način djelovanja i organizacija[uredi VE | uredi]

Glavni organi UN-a su Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo.

Opća skupština UN-a ima najviše nadležnosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivačke povelje, odlučuje o sastavu svih organizacija, proračunu, primanju novih članica i imenovanju novog tajnika.

Vijeće sigurnosti najvažnija je organizacija UN-a jer je odgovorno za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima pet stalnih članica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih članica koje bira Opća skupština na dvije godine po regionalnom načelu. Za potrebe očuvanja mira u svijetu Vijeće sigurnosti raspolaže tvz. "plavim kacigama", koje uz oružane snage čine vojni i civilni promatrači.

Ekonomsko i socijalno vijeće kao organ Opće skupštine usklađuje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim područjima.

Međunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivačkom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a čini ga petnaest sudaca koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti, s mandatom od devet godina. Nadležan je za pitanja određena osnivačkom poveljom i za probleme koje mu predlože članice.

Tajništvo brine o tekućem poslovanju UN-a, provodi političke odluke i program UN-a. Na čelu mu je glavni tajnik UN-a kojeg na pet godina bira Opća skupština. Dužnost glavnog tajnika 1. siječnja 2007. preuzeo je Ban Ki-moon iz Republike Koreje, od Kofija Annana.

Službeni jezici i komunikacija[uredi VE | uredi]

Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, mandarinski i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su isključivo engleski i francuski. Njemački od 1972. godine uživa status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.

Financiranje[uredi VE | uredi]

SAD su kao super-sila s postotkom od 22-25% najveći financijeri UN-a. Potom dolazi Japan, Njemačka, te ostale države.

Utjecaj velikih sila[uredi VE | uredi]

Uspjesi i neuspjesi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ujedinjeni narodi.


Society.svg Nedovršeni članak Ujedinjeni narodi koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.