Berberski korsari

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hajreddin Barbarossa, najpoznatiji od Berberskih korsara

Berberski korsari, ponekad zvani i Otomanski korsari i Berberski pirati, bili su pirati i gusari koji su djelovali uz obalu sjeverne Afrike, isplovljavajući iz luka Alžira, Tripolija i Tunisa. To područje je u Europi bilo poznato pod nazivom Berberska obala, ime koje je dobilo po svom berberskom stanovništvu. Područje njihovog djelovanja bilo je uglavnom Sredozemno more, no neki od njih su se otiskivali na Atlantski ocean sve do Islanda. Njihov glavni cilj, osim pljačkanja brodova, bio je zarobljavanje kršćanskih robova za robovske tržnice u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.

Korsari su zarobili tisuće brodova, te oko milijun ljudi su odveli u ropstvo. Neki od korsara bili su europski odmetnici kao John Ward, Zymen Danseker, i Henry Mainwaring. Najpoznatiji muslimanski korsari bili su Hajreddin Barbarossa i Oruç Reis, braća Barbarossa, koji su preuzeli kontrolu nad Alžirom u ime Osmanskog Carstva početkom 16. stoljeća. U isto vrijeme su europski pirati naučili korsare graditi velike brodove, što je ovima omogućilo da svoju djelatnost prebace i na Atlantik. Vrhunac korsarske aktivnosti bio je kraj 16. i početak 17. stoljeća.

U drugoj polovici 17. stoljeća korsarska aktivnost počinje opadati. Europske mornarice, sa svojim većim i bolje naoružanim brodovima, uspjevale su natjerati Berberske države u sjevernoj Africi na obuzdavanje korsarske aktivnosti. Usprkos tome, korsarske flote nastavile su pljačkati diljem Sredozemlja sve do početka 19. stoljeća. Po završetku Napoleonskih ratova, europske pomorske sile su uprle sve snage da okončaju korsarske napade. Korsarska aktivnost okončana je 1830. francuskim osvajanjem Alžira.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]