Anglo-američki rat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Anglo-američki rat
War of 1812 Montage.jpg
Prizori anglo-američkog rata u smjeru kazaljke na satu: Pustošenje Washingtona, Bitka kod Queenston Heightsa, pomorska bitka Constitutiona protiv Guerrierea, smrt Tecumseha kod Moraviantowna, Andrew Jackson vodi obranu New Orleansa.
Nadnevak 18. lipnja 1812. - 18. veljače 1815.
Lokacija Istočna i središnja Sjeverna Amerika
Ishod neodlučeno
Teritorijalne promjene Bez promjena granica (Status quo ante bellum)
Propast planova o osnutku neovisne indijanske države
Sukobljeni
Flag of the United States.svg SAD
Choctaw
Cherokee Indijanci
Muskogee
Flag of the United Kingdom.svg Britansko Carstvo
Shawnee
Creek Red Sticks
Chippewa
Fox Indijanci
Iroquois Indijanci
Miami Indijanci
Ottawa
Kickapoo
Lenni Lenape
Mascouten
Potawatomi
Sac
Wendat
Vođe
James Madison
Henry Dearborn
Jacob Brown
Winfield Scott
Andrew Jackson
William Henry Harrison
William Hull
Lord Liverpool
George Prévost
Isaac Brock
Roger Hale Sheaffe
Gordon Drummond
Robert Ross
Edward Pakenham
Charles de Salaberry
Tecumseh
Vojne snage
Regularna vojska SAD-a: 7.000 na početku i 35.800 na kraju rata
  • Rendžeri: 3.049
  • Milicija: 458.463★
  • Ratna mornarica SAD-a: 6 fregata i 14 ostalih plovila
  • Indijanski saveznici: 125 Choctawa i nepoznat broj drugih
Britanska vojska: 5.200 na početku i 48.160 na kraju rata
Posljedice
2.260 poginulih u boju i 4.505 ranjenih
oko 15.000 ukupno preminulih[1]
1.600 poginulih u boju, 3.679 ranjenih i 3.321 preminulih od bolesti
† Poginuli u boju

★ Djelovali samo u svom području

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812. do 1815. god.

Sjedinjene Američke Države su objavile rat 18. lipnja 1812. godine zbog više razloga od kojih su neki: trgovačke restrikcije američkih brodova zbog britanskog rata s Francuskom, te britanske potpore indijanskim plemenima protiv američke ekspanzije i zbog neslužbene želje SAD-a da anektira Kanadu[2].

Sjeverno bojište anglo-američkog rata s istaknutim mjestima bitaka

Tijek rata[uredi VE | uredi]

Američka fregata Constitution osvaja britansku HMS Guerriere 19. kolovoza 1812. god.
Oliver Hazard Perry prelazi iz Lawrencea na Niagaru tijekom Bitke za jezero Erie 1813. god.

Zbog zauzetosti većine vojnih snaga ratovima u Europi, Britanci su najprije imali obrambenu strategiju tijekom američkih napada na Kanadu. Do 1813. godine vojska SAD-a je osvojila jezero Erie, dijelove zapadnog Ontarija i uništila Tecumsehovu indijansku konfederaciju, a time i mogućnost neovisne indijanske države u Sjevernoj Americi koju je podržavalo Britansko Carstvo. Na sjeverozapadu, general Andrew Jackson je uništio vojsku Creek Red Sticks indijanaca u Bitci kod Horseshoe Benda 1814. godine.

Porazom Napoleona u Europi 1814. godine, već 6. travnja, Britanci su započeli s agresivnijom strategijom poslavši tri velike postrojbe. Pobjedom u Bitci kod Bladensburga u kolovozu 1814. godine, Britanci su uspjeli osvojiti i spaliti Washington, ali su Amerikanci pobjedama u rujnu 1814. i siječnju 1815. odbili tri britanske invazije na New York, Baltimore i New Orleans.

Rat se odigravao na tri bojišta:

Posljedice[uredi VE | uredi]

Upravo su pobjede kod Baltimorea 1814. (koja je inspirirala stihove himne SAD-a, The Star-Spangled Banner) i New Orleansa 1815. godine u Amerikanaca stvorile nacionalnu euforiju koju su oni nazvali „Drugi rat za neovisnost”. Nakon toga uslijedilo je razdoblje koje su nazvali „doba dobrih osjećaja” jer su se stanovnici SAD-a uglavnom povezali, a partizanski sukobi milicija na suprotnim stranama su gotovo zaboravljeni. Kanada je također iz rata izašla sa snažnijim osjećajem nacionalne pripadnosti i solidarnosti, uglavnom zbog uspješnih obrana od američkih napada. Osobito u Ontariju, rat protiv SAD-a se i danas naziva „američkom ekspanzionističkom invazijom” i slavi se pobjeda Kanade. U Velikoj Britaniji se na rat gleda samo kao sporedni oružani sukob u sklopu Napoleonskih ratova.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Donald R. Hickey, Don't Give Up the Ship! Myths of The War of 1812, Urbana: University of Illinois Press. ISBN 978-0-252-03179-3
  2. John C.A. Stagg, Mr. Madison's War: Politics, Diplomacy, and Warfare in the Early American republic, 1783–1830, Princeton, NJ: Princeton University Press, 1983.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: War of 1812