Atlantska povelja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Atlantska povelja je dokument potpisan 14. kolovoza 1941.g. u sjevernom Atlantiku na krstarici Augusta od strane Franklina Roosvelta, predsjednika SAD-a, i Winstona Churchilla, premijera Velike Britanije. Atlantska povelja sadržavala je zajedničke ciljeve dviju država te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon uništenja nacističke Njemačke. Atlantska povelja bila je preteča kasnijoj deklaraciji o Ujedinjenim narodima.

Potpisom povelje Winston Churchill je nastojao osigurati suradnju sa SAD-om, smatrajući da Velika Britanija neće sama moći pobjediti nacističku Njemačku, ali i da SAD neće moći ostati po strani u ratu. Franklin Delano Roosevelt nije se mogao odmah uključiti u rat jer je javnost u SAD-u u tom trenutku bila izričito protiv toga.

Sadržaj[uredi VE | uredi]

Atlantskom poveljom ustanovljena je poslijeratna vizija uređenja svijeta.

8 osnovnih točaka povelje su bile :

  1. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo neće zahtijevati nikakva teritorijalna proširenja.
  2. Teritorijalne prilagodbe moraju biti u skladu sa slobodno izraženom voljom zainteresiranog naroda.
  3. Svi ljudi imaju pravo na samoodređenje.
  4. Trgovinske barijere među državama će se smanjiti.
  5. Unaprjeđenje globalne ekonomske suradnje i socijalne skrbi.
  6. Potpisnici će raditi na slobodnom prolazu brodova morima zaraćenih zemalja.
  7. Potpisnici će radiit na svijetu bez straha i rata.
  8. Razoružanje agresorskih zemalja i opće razoružanje nakon rata


P history.svg Nedovršeni članak Atlantska povelja koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.