Augustov hram

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Koordinate: 44°52′12.6″ N 13°50′31″ E

SPQRomani.svg   
Augustov hram
Augustov hram u Puli
Augustov hram u Puli
Lokacija Pula, Hrvatska
Godina gradnje oko 2. pr. Kr. - 14. n. e.
Graditelj August
Tip građevine Rimski hram

Augustov hram je dobro očuvani rimski hram u centru Pule (u rimsko doba Pola) na središnjem gradskom trgu Forum. Hram koji je posvećen prvom rimskom caru Augustu sagrađen je za vrijeme careva života između 2. pr. Kr. i njegove smrti 14. godine nove ere[1]. Nalazi se na podiju s tetrastilnim prostilnim trijemom s korintskim stupovima. Dimenzije hrama su 8 m sa 17.3 m. Bogato urešen friz nalik je onome na većem i starijem hramu Maison Carrée u Nîmesu, Francuska[2].

Natpis posvete hrama izvorno se sastojao od brončanih slova pričvršćenih na portiku. Danas su ostale sačuvane samo pričvrsne rupe, a većina natpisa stradala je tijekom vremena. Ipak, natpis se sastojao od standardne posvete koja je također pronađena na ostalim Augustovim hramovima, a glasila je:

ROMAE • ET • AUGUSTO • CAESARI • DIVI • F • PATRI • PATRIAE
Romi i Augustu Cezaru, božanskom sinu, ocu domovine

Ovo pokazuje da je hram izvorno bio posvećen i božici Romi, personifikaciji grada Rima[3]. Za razliku od ostalih hramova kao što je Hram Divusa Augusta u Rimu, hram nije bio posvećen divusu (božanskome) Augustu - što je bila titula dana caru nakon smrti. To je, uz arhitektonski stil hrama, omogućilo arheolozima datiranje hrama u kasni augustinski period prije Augustove smrti 14. godine nove ere[4].

Augustov hram.

Pod bizantskom upravom hram je pretvoren u crkvu što mu je omogućilo da preživi do modernih vremena, kada je pretvoren u spremište žita da bi početkom 19. stoljeća u njemu bio smješten muzej kamenih spomenika. Tijekom savezničkog zračnog napada 1944. pogođen je bombom i gotovo u potpunosti uništen, pa je 1947. rekonstruiran. Danas služi kao lapidarij u kojem su izložene rimske antičke skulpture od kamena i bronce[5][6].

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Radovan Radovinovic (ed.), The Croatian Adriatic, str. 48-49. Naklada Naprijed, 1999. ISBN 9531780978
  2. Donald S. Robertson, Greek and Roman Architecture, str. 214. Cambridge University Press, 1969. ISBN 0521094526
  3. Duncan Fishwick, The Imperial Cult in the Latin West, str. 437. BRILL, 1990. ISBN 9004071059
  4. Ittai Gradel, Emperor Worship and Roman Religion, str. 92-93. Oxford Classical Monographs, Clarendon Press, 2002. ISBN 0198152752
  5. Jane Foster, Footprint Croatia, str. 106. Footprint Travel Guides, 2004. ISBN 1903471796
  6. Jeanne Oliver, Croatia. Lonely Planet, 2005. ISBN 1740594878

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Augustov hram