Antički Rim

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Najčešća oznaka antičkog Rima
Razvoj rimske civilizacije

Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. pr.Kr. nastala od grada-države Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog carstva koje se protezalo duž Sredozemnog mora. Tokom svog dvanaest stoljeća dugog postojanja, rimska civilizacija je prošla put od kraljevine, preko republike s kombinacijom oligarhije i demokracije do diktature, carstva i monarhije. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva.

Ipak, na kraju je i Rimsko carstvo doživjelo pad. Zapadni dio rimskog carstva se u 5.stoljeću podjelio u nezavisna kraljevstva, dok je Istočno Rimsko Carstvo, čiji je centar od 330. godine bio Carigrad nastavio postajati sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju imena Moreja zauzima Osmansko Carstvo.

Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje antike, zajedno sa antičkom Grčkom, civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj prava, ratnog umijeća, umjetnosti, književnosti, arhitekture, tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje civilizacije.

Doprinos antičkog Rima europskoj kulturi i civilizaciji[uredi VE | uredi]

Doprinosi antičkih Rimljana su zapisano pravo, ceste, vodovodi, urbana arhitektura, republikanizam/predstavnička demokracija, ali i volja za prevlašću i neograničenom širenju za iskorištavanje izvora. Prvi su prešli na republikanizam, doduše u ograničenom smislu, ali ipak je to bila neka vrsta predstavničke demokracije. Postoje izbori, postoji Senat u antičkom Rimu. Još više od Grka razvili su kompleks superiornosti: svi putevi vode u Rim. U cijelom Rimskom carstvu govorilo se latinskim jezikom, imali su i monetarnu uniju, plaćali su svi istim novcem. U 2. stoljeću poslije Krista Rimsko je Carstvo postiglo širinu od gotovo 3000 milja od Atlanskog oceana do ruba Kavkaza; od Britanije do Rajne na sjeveru; uz rub Sahare išle su južne crte carstva i zatim do Perzijskog zaljeva. Sve te granice su se čuvale i ako je netko želio ući u Rimsko Carstvo morao je kupiti vizu.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Antički Rim

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]