Banana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Banana. Za druga značenja, pogledajte Banana (razdvojba).
Banana
Drvo banane
Drvo banane
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Biljke
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Zingiberales
Porodica: Musaceae
Rod: Musa, Musella i Ensete
Područje života

Banane (Musaceae) su tropska biljna porodica koja se sastoji od dva roda (Musa i Ensete; Musella je sinonim za Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka banana uzgaja se za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike).

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti s ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najčešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. Razmnožavaju se ili isključivo iz sjemena (Rod Ensete) ili i iz sjemena i nadzemnih izdanaka (Rod Musa i Musella), mnoge sorte nastale umjetnom sekekcijom daju plodove bez sjemenki koji su bogati vitaminima A, B6 i C. Većinom se jedu sirovi, dok se nedozreli plodovi melju u brašno. Jestive plodove daju banane iz roda Musa. Rod Musa sadrži preko 50 različitih vrsta banana (od kojih neke daju jestive a neke nejestive, bezukusne, brašnaste plodove pune sjemena). Postoji također i jako puno sorti od svake vrste, te hibrida između vrsta.

Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli su bili vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.

Važniji sastojci u plodu banane: fruktoza i glukoza, kalij (350 mg), karoteni (provitamin A), vitamini B-kompleksa, pektin, jabučna kiselina. [1]

Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće. Sadrži i veliku količinu kalija, koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava.[2] U usporedbi s jabukom, ima čak 4 puta više bjelančevina, 2 puta više ugljikohidrata, 3 puta više fosfora, 5 puta više vitamina A i željeza, i 2 puta više svih ostalih vitamina i minerala.[3]

Razne vrste banana gaje se kao ukrasne biljke. Najotpornija na hladnoću vrsta banane koja se i gaji kao ukrasna biljka u vrtu je Musa Basjoo. Njeni plodovi nisu jestivi (brašnasti su i puni sjemenki). A može uz zaštitu preživjeti temperature do -23°C.

Najveći proizvođači banana - 2005.
(u milijunima tona)
Indija 16.8
Brazil 6.7
Kina 6.4
Ekvador 5.9
Filipini 5.8
Indonezija 4.5
Kostarika 2.2
Meksiko 2.0
Tajland 2.0
Kolumbija 1.6
Burundi 1.6
Ukupno u svijetu 72.5
Izvor: UFO [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Banana
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Banana
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Musa
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Musella
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Ensete


Leaf.png Nedovršeni članak Banana koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.