Banana
 Ovo je glavno značenje pojma Banana. Za druga značenja, pogledajte Banana (razdvojba). |
| Banana | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Drvo banane
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Banane (Musaceae) su tropska biljna porodica koja se sastoji od dva roda (Musa i Ensete; Musella je sinonim za Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka Banana se uzgaja za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike).
Sadržaj |
Opis biljke[uredi]
Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti s ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najćešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. Razmnožavaju se ili isključivo iz sjemena (Rod Ensete) ili i iz sjemena i nadzemnih izdanaka (Rod Musa i Musella), mnoge sorte nastale umjetnom sekekcijom davaju plodove bez sjemenki koji su bogati vitaminima A, B6 i C. Većinom se jedu sirovi, dok se nedozreli plodovi melju u brašno. Jestive plodove daju banane iz roda Musa. Rod Musa sadrži preko 50 različitih vrsta banana (od kojih neke daju jestive a neke nejestive, bezukusne, brašnaste plodove pune sjemena). Postoji također i jako puno sorti od svake vrste, te hibrida između vrsta.
Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli su bili vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.
Važniji sastojci u plodu banane: fruktoza i glukoza, kalij (350 mg), karoteni (provitamin A), vitamini B-kompleksa, pektin, jabučna kiselina. [1]
Banana sadrži triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u serotonin, poznat po tome što opušta, poboljšava raspoloženje i daje osjećaj sreće. Sadrži i veliku količinu kalija, koji je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava.[2] U usporedbi s jabukom, ima čak 4 puta više bjelančevina, 2 puta više ugljikohidrata, 3 puta više fosfora, 5 puta više vitamina A i željeza, i 2 puta više svih ostalih vitamina i minerala.[3]
Razne vrste banana gaje se kao ukrasne biljke. Najotpornija na hladnoću vrsta banane koja se i gaji kao ukrasna biljka u vrtu je Musa Basjoo. Njeni plodovi nisu jestivi (brašnasti su i puni sjemenki). A može uz zaštitu preživjeti temperature do -23°C.
| Najveći proizvođači banana - 2005. (u milijunima tona) |
|
|---|---|
| Indija | 16.8 |
| Brazil | 6.7 |
| Kina | 6.4 |
| Ekvador | 5.9 |
| Filipini | 5.8 |
| Indonezija | 4.5 |
| Kostarika | 2.2 |
| Meksiko | 2.0 |
| Tajland | 2.0 |
| Kolumbija | 1.6 |
| Burundi | 1.6 |
| Ukupno u svijetu | 72.5 |
| Izvor: UFO [4] | |
Izvori[uredi]
- ↑ http://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/lijek.htm
- ↑ http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1797/ Preuzeto 25. ožujka 2013.
- ↑ http://www.centar-zdravlja.net/zdrava-prehrana/voce/46/banana-kao-riznica-zdravlja/3510/ Preuzeto 25. ožujka 2013.
- ↑ FAOSTAT: ProdSTAT: Crops. UN Food & Agriculture Organisation (2005). pristupljeno 09-12-2006
Vanjske poveznice[uredi]
Ostali projekti[uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Banana |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Banana |
Nedovršeni članak Banana koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
