Norveška

Kraljevina Norveška Kongeriket Norge Kongeriket Noreg
Zastava Grb
Geslo Enig og tro til Dovre faller (norveški, "sjedinjeni i odani sve dok (planina) Dovre ne padne")
Himna Ja, vi elsker dette landet
Glavni grad	Oslo
Službeni jezik	norveški (Bokmål i Nynorsk), laponski u sjevernim dijelovima
Vlada
- Kralj	Harald V.
- Predsjednik Vlade	Jens Stoltenberg
Neovisnost	Od unije sa Švedskom 17. svibnja 1814.
Površina	60. po veličini
- ukupno	385.252 km²
- % vode	6,0 %
Stanovništvo	115. po veličini
- ukupno (2008)	4.795.508
- gustoća	12/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	195.13 milijardi $ (42.)
- po stanovniku	42,364 $ (2.)
Valuta	norveška kruna (100 ørea)
Pozivni broj	47
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.no

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktički arhipelag Svalbard. Ovu zemlju površine 385.252 kvadratna kilometra nastanjuje oko 4,8 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Europe. Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjeverna regija graniči s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlanski ocean i Barentsovo more dom je znamenitih fjordova.

Po završetku Drugog svjetskog rata, Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru. Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom tekuće gospodarske krize (2007.-2010.), norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.

Norveška obiluje naftom, prirodnim plinom, hidroenergijom, šumama i mineralima, a 2006. g. je bila drugi najveći izvoznik morskih plodova (nakon Kine). Druge važne grane industrije uključuju transport, preradu hrane, brodogradnju, metalurgiju, kemijsku industriju, rudarstvo te drvnu i papirnu industriju. Norveška njeguje skandinavski socijalni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja. Norveška je bila najviše rangirana država svijeta po ljudskom razvojnom indeksu od 2001. do 2007. te ponovo 2009. 2007. je ocijenjena najmiroljubivijom državom svijeta prema indeksu globalnog mira.

Norveška je ustavna monarhija i parlamentarna demokracija na čelu s poglavarom kraljem Haraldom V. i premijerom Jensom Stoltenbergom. Unitarna je to država s administrativnom podjelom na dvjema razinama: na okruge (fylker) i na općine (kommuner). Narod Saami uživa određeni stupanj samouprave putem vlastitog parlamenta nad tradicionalno poznatim teritorijima. Iako je norveški narod dvaput na referendumima odbio ulazak svoje države u Europsku uniju, Norveška usko surađuje s tom zajednicom, zemljama članicama, kao i sa Sjedinjenim Državama. Norveška je jedan od glavnih financijskih pokrovitelja UN-a i sudjeluje u međunarodnim misijama te organizacije, posebice u Afganistanu, Kosovu i Sudanu. Norveška je zemlja-suosnivač UN-a, NATO-a, Vijeća Europe i Nordijskog vijeća, te članica Europskog ekonomskog prostora, WTO-a i OECD-a.

Ime

Moderni etimolozi vjeruju da ime zemlje znači "sjeverni put" (put prema sjeveru), što se na starom sjevernogermanskom izgovaralo nor veg ili norð vegr. Na sjevernogermanskom Norveška se zvala Nóregr, na Anglosaksonskom Norþ weg, a na srednjovjekovnom latinskom Northvegia. Današnje ime Kraljevine Norveške glasi na norveškom Bokmål: "Kongeriket Norge" a na norveškom Nynorsk narječju: "Kongeriket Noreg". Oba se samo u nekoliko slova razlikuju od originalnog naziva za "sjeverni put"; "Nor(d)-(v)eg".

Zemljopis

Drugi po redu najduži fjord se nalazi u Norveškoj (okrug Sogn og Fjordane), naziva se Sognefjorden i dužine je 205 kilometara. Britanac Lewis Gordon ga je preplivao 2004. godine i zasada je jedini čovjek koji je to uradio. Norveška se naziva "zemljom 1000 fjordova" prema brojnim uskim, dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhøpiggen, visok 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50000 otoka.

Okruzi Norveške

Podrobniji članak o temi: Okruzi Norveške

Norveška je podijeljena na 19 administrativnih regija, nazvanih okruzima (nor. fylke, mn. fylker (Bokmål) / fylke (Nynorsk)).

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Norveške
Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.

Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina.

Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.

Stanovništvo

Norveška ima 4.795.508 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Ima dva službena jezika: bokmål, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima. Oba su jezika službeno jednakopravna i u službenim spisima jednako zastupljena. Također se i u školama uče oba. No, u praksi bokmål broji daleko veći broj govornika, a i upravo se on najčešće uči kada se norveški uči kao strani jezik.

Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci ili Lapi) i ima ih oko 20 000.

Norveški gradovi s juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo

Religija

U srednjem vijeku su Norvežani, kao i ostali skandinavci , bili sljedbenici germnaskog poganstva.

Najveći broj Norvežana, pak, danas su Luterani (Crkva kojoj automatski pristupaju rođenjem), 79.2 % njih, ostalih protestanata i katolika ima oko 1.7 %, ostalo su neopredjeljeni. Norveška crkva ima status državne crkve te norveški kralj ujedno i njen poglavar. Stanovništvo Norveške spada, međutim, među najmanje pobožnim stanovništvom u Europi. Samo 20 % Norvežana smatra kako im je vjera bitna stavka u životu. Svega 3 % Norvežana ide na misu više od jedanput mjesečno. Krštenje novorođene djece sa 96.8 % iz 1960ih je palo 2008. na 70.4 %. Crkveni pogrebi su pak, ostali na visokoj razini: 93% pogreba u Norveškoj se održava u Norveškoj crkvi.

Prema najnovijim provedenim anketama (Eurobarometer Poll 2005), 32 % Norvežana je odgovorilo sa "da, vjerujem u Boga", 47 % je odgovorilo da "vjeruju u postojanje neke vrste više sile" dok je 17 % odgovorilo da "ne vjeruju u postojanje Boga/bogova, i inih viših sila". ^{[nedostaje izvor]}

Jezici Norveške

U Norveškoj se govori 10, odnosno 11 jezika, od kojih su svi živi. Sam norveški jezik, kao makrojezik obuhvaća dva individualna jezika bokmål i nynorsk, predstavnici germanske skupine. Ostalih 9 jezika su predstavnici romskih, finskih i laponskih skupina plus jedan miješanih i jedan znakovni jezik, to su: južnolaponski, Kvenski finski, lule laponski, Norveški znakovni jezik, pite laponski, putnički norveški ili rodi, sjevernolaponski, tavringerski romski i Vlaški romski.

Kultura

Književnici

• Henrik Ibsen
• Hans Aanrud

Likovni umjetnici

• Edvard Munch

Glazbeni umjetnici

• Edvard Grieg
• Dimmu Borgir
• Marit Larsen

Portal:Europa

Nedovršeni članak Norveška koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.