Bitka kod Maratona

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bitka kod Maratona
Dio grčko-perzijskih ratova
Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona
Datum rujan 490. pr. Kr.
Lokacija Maraton, Grčka
Ishod Atenska pobjeda
Casus belli Jonski ustanak
Sukobljeni
Atena
Plateja
Ahemenidsko Perzijsko Carstvo
(satrapska Datisova vojska)
Vođe
Miltijad Mlađi
Kalimah
Datis
Vojne snage
10.000 Atenjana
1.000 Platejaca
25.000 perzijskih pješaka [1][2][3][4]
Posljedice
Poginuli:
192 Atenjanina (Herodot)[5]
11 Platejaca (Herodot)[5]
Poginuli:
6.400 (Herodot)[5]

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.

Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[6]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[7]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[8]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[5], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.

Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[9]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[10].

Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita)[11]. Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene[12].

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Davis, str. 9.–13.
  2. Holland, str. 390.
  3. Lloyd, str. 164.
  4. Green, str. 90.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Herodot, VI. 117.
  6. Herodot, VI. 102.
  7. Holland, str. 191.-193.
  8. Holland, str. 195.-197.
  9. Herodot, VI. 115.
  10. Herodot, VI. 116.
  11. Holland, str. 195.-197.
  12. Holland, str. 198.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bitka kod Maratona