Bitka u klancu Vrpilama
| Bitka u klancu Vrpilama | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
_(Border).svg){kind=small} Hrvatsko Kraljevstvo
|
 Osmansko Carstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Ladislav Egervarski Bernardin Frankopan
|
Hasan-beg
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
| postrojbe hrvatskog bana postrojbe hrvatskih plemića |
10.000 konjanika (akindžije) | ||||||
| Gubitci | |||||||
| nepoznat broj | 1500 poginulih, 1500 zarobljenih, gubitak plijena[1] | ||||||
Bitka u klancu Vrpilama bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.
Uvodne okolnosti[uredi | uredi kôd]
Osmanlije su iskoristile sukobe pristaša Vladislava II. Jagelovića i Maksimilijana Habsburgovca.[2] Novopostavljeni upravitelj Bosanskog pašaluka Jakub-paša je poslao turske akindžije u pljačkaški pohod u dubinu hrvatskog teritorija.
Škajin-paša je rujna 1491. godine iz Bosne provalio u Hrvatsko Kraljevstvo, pustošeći preko Zagreba sve do Kranjske, pustošeći Novo Mjesto, Kostanjevicu i Krško.[2] Utaborili su se kod Metlike na dan sv. Mihovila.[2] Narasli vodostaj rijeka odagnao ih je od daljnjeg prodora pa su se u listopadu odlučili vratiti u Bosnu.[2] Nakon uspješne pljačke, paleži i inog pustošenja, akindžije su se vraćale s plijenom preko Hrvatske. Osmanske su snage sad bile usporene i opterećene velikim plijenom i mnoštvom zarobljenih ljudi.[2] Otežani velikim plijenom, izgubili su svoju manevarsku sposobnost koja im je uvijek davala taktičku prednost.
Bitka[uredi | uredi kôd]
Zbila se listopada 1491. godine. Mjesto bitke je bio klanac Vrpile, nedaleko od Korenice i Krbavskog polja.
Hrvatske postrojbe su ih presrele u klancu Vrpilama. Združene postrojbe hrvatskog bana i hrvatskih plemenitaša su do nogu porazile 10.000 turskih konjanika i oslobodile su sve roblje. Radilo se o 18.000 zarobljenih kršćana.[2] Poginulo je 1500 pripadnika turskih snaga, a isto toliko su ih Hrvati zarobili.[2]
U bitci su se istakli Ivan Frankopan Cetinski i Mihovil Frankopan Slunjski.[2]
Posljedice[uredi | uredi kôd]
Nakon ove bitke Osmansko Carstvo nije vršilo upade. Nakon te pobjede Osmansko Carstvo dvije godine nije upadalo u Hrvatsko Kraljevstvo.
Jakub-paša je čim je doznao za poraz počeo pripremati osvetnički napad na Hrvatsku te je cijelu iduću 1492. godinu proveo u pripremama.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Crkva hrvatskih mučenika - Udbina Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2010. (Wayback Machine) Bitka na Krbavskom polju
- ↑ Rudolf Horvat, 60. Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Hrvatska god. 1491.—1495.
- ↑ a b c d e f g h Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske, Tiskara „Merkur” D. D., Zagreb, 1924., str. 188.
| ||||||||||||||||||||||||||