Blato (Mljet)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Blato
Blato na karti Hrvatska
Blato
Blato
Blato na zemljovidu Hrvatske
Županija Dubrovačko - neretvanska
Općina/Grad Mljet
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Zemljopisne koordinate 42°45′45″N 17°28′53″E / 42.76245°N 17.48131°E / 42.76245; 17.48131Koordinate: 42°45′45″N 17°28′53″E / 42.76245°N 17.48131°E / 42.76245; 17.48131
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 46
Pošta 20 225
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Blato na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Blato
Blato
Blato na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Blato.jpg
Blato, naselje smješteno uz vrlo plodno Blatsko polje

Blato (tal. Blatta di Méleda) je naselje na otoku Mljetu. Smjestilo se na srednjem dijelu otoka, uz vrlo plodno, istoimeno, polje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dolaskom slavenskog stanovništva na Mljet, osnivaju se prva stalna naselja na otoku. Blato je nastalo kao treće naselje, smjestivši se uz vrlo plodno polje, koje se se nalazi u neposrednoj blizina Blatske blatine, izvora pitke vode, koja je natapakla cijelo polje i koja je dala naselju samo ime. Zbog svog odličnog položaja, Blato je u jednom trenutku bilo toliko veliko naselje da je imalo vlastitu osnovnu školu, koja danas više nije otvorena.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Blato je oduvijek bilo jedno od većih naselja na otoku, ali zbog iseljavanja stanovništa na obalu, poglavito u naselja Ropa i Kozarica, svakim popisom stanovnika Blato bilježi pad broja stanovnika. Popisom iz 2001. godine, Blato je naseljavalo 46 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Naselje je smješteno podno vrlo visokog brda, na rubnim dijelovima iznimno plodnog polja, koje je bilo potpuno zaštićeno sa svih strana te nije bilo straha od nenadanih napada i to su bili glavni uvjeti da Blato svoje gospodarstvo temelji na uzgoju vinove loze te izlovu jegulja, koje se u zimsko vrijeme mrjeste u obližnjoj blatini. Svoje proizvode stanovništvo je izvozilo u Dubrovnik preko 4 km udaljene luke Kozarice. Danas se stanovništvo još uvijek bavi uzgojem vinove loze, ali gradnjom vodocrpilišta, postaje otočni vodovodni centar, vrlo bitan u ljetnim mjesecima.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik