Hrvatske županije
Izvor: Wikipedija
|
Lokalna i područna (regionalna) samouprava
|
Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".[1] Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području.
Cijelo područje Republike Hrvatske podijeljeno je na dvadeset županija i Grad Zagreb,[2] koji ima položaj županije.[3]
Sadržaj |
[uredi] Djelokrug
Županije obavljaju poslove od područnog (regionalog) značaja, a koji nisu Ustavom i zakonima dodijeljenim državnim tijelima. Djelokrug županija može biti izvorni (samoupravni) te povjereni (poslove držvne uprave).
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na:[1]
- obrazovanje,
- zdravstvo,
- prostorno i urbanističko planiranje,
- gospodarski razvoj,
- promet i prometnu infrastrukturu,
- održavanje javnih cesta,
- planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
- izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,
- te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada) u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju.
Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koji se obavljaju županije, a određuju se zakonom. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela županije podmiruju se iz državnog proračuna.
[uredi] Naziv i obilježja
Naziv hrvatskih županija određen je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a osnova je nazivu naselja u kojem je sjedište županijske skupštine. Naziv županije može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom obilježju.
Obilježja županije su grb i zastava. Grb i zastava uređuju se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu.
- Vidi još: Zastave i grbovi hrvatskih županija
[uredi] Popis županija
Županije na području Republike Hrvatske su:
[uredi] Područja županija
Županije su osnovane Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (županije se mogu osnivati, ukidati i mijenjati jedino zakonom, nikako ne pozakonskim ili drugim aktom). Važno je za napomenut da su županije pravne osobe. Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije, odnosno županije se sastoje od više općina i gradova.
Nepune dvije godine, od 29. rujna 1995. do 15. veljače 1997. grad Zagreb je bio uklopljen u Zagrebačku županiju, koja je promijenila svoj naziv iz dotadašnjeg naziva - Županija Zagrebačka. Gradonačelnik grada Zagreba bio je po položaju župan Zagrebačke županije, a podžupan je bio dotadašnji župan Županije Zagrebačke. Grad Zagreb je doduše imao poseban samoupravni položaj, ali ipak unutar Zagrebačke županije. Sjedište Zagrebačke županije od tada je u Zagrebu, kao i skupština, ali je županijski sud u Velikoj Gorici, a ostale službe rasprostranjene su po svakoj općini i gradu današnje Zagrebačke županije.
Zagrebačka županija je prva županija koja je službeno promijenila svoj naziv.
[uredi] Tijela županije
[uredi] Županijska skupština
Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donose akte u okviru djelokruga županije te obavljaja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije.
Broj članova županijske skupštine mora biti neparan, određuje se županijskim statutom, a mora biti između 31 i 51. Skupština Grada Zagreba ima 51 člana. Mandat člana županijske skupštine traje 4 godine. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova županijske skupštine.
Županijska skupština kao predstavničko tijelo:
- donosi statut
- donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga županije
- bira i razrješuje župana i njegove zamjenike te članove poglavarstva,
- osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom
- uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije
- osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju
- obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug skupštine
[uredi] Župan
Župan je izvršno tijelo županije.
[uredi] Upravni odjeli i službe
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.
[uredi] Pravni akti
Županijska skupština donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova skupštine.
Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.
[uredi] Statut
Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.
[uredi] Poslovnik
Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom.
Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.
[uredi] Opći i pojedinačni akti
Županijska skupštna donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu županije.
Upravna tijela županije u izvršavanju općih akata slupštne donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.
[uredi] Financiranje
Županija ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi županije su:
- županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
- prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,
- prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice,
- prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo,
- novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,
- udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
- sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
- drugi prihodi određeni zakonom.
Županijska skupština donosi godišnji proračun koji se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.
[uredi] Grad Zagreb
Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).[3] Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u sa zakonom.
Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima pedesetjednog člana.
Izvršno tijelo Grada Zagreba je gradonačelnik Grada Zagreba.
[uredi] Izvori
[uredi] Povezni članci
- Županija
- Zastave i grbovi hrvatskih županija
- Hrvatske općine i gradovi
- Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
- Zajednica općina
- Kotar
[uredi] Vanjske poveznice
Zagrebačka | Krapinsko-zagorska | Sisačko-moslavačka | Karlovačka | Varaždinska | Koprivničko-križevačka | Bjelovarsko-bilogorska | Primorsko-goranska | Ličko-senjska | Virovitičko-podravska | Požeško-slavonska | Brodsko-posavska | Zadarska | Osječko-baranjska | Šibensko-kninska | Vukovarsko-srijemska | Splitsko-dalmatinska | Istarska | Dubrovačko-neretvanska | Međimurska | Grad Zagreb
