Hrvatske županije

Izvor: Wikipedija

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

Političke stranke

Izbori

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".[1] Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Cijelo područje Republike Hrvatske podijeljeno je na dvadeset županija i Grad Zagreb[2] koji kao glavni grad Hrvatske ima položaj grada, a položajem grada čini poseban status grada i županije.[3]

Djelokrug[uredi | uredi kôd]

Županije obavljaju poslove od područnog (regionalog) značaja, a koji nisu Ustavom i zakonima dodijeljenim državnim tijelima. Djelokrug županija može biti izvorni (samoupravni) te povjereni (poslove državne uprave).

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na:[1]

  • obrazovanje,
  • zdravstvo,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • gospodarski razvoj,
  • promet i prometnu infrastrukturu,
  • održavanje javnih cesta,
  • planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada) u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju.

Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koji se obavljaju županije, a određuju se zakonom. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela županije podmiruju se iz državnog proračuna.

Naziv i obilježja[uredi | uredi kôd]

Naziv hrvatskih županija određen je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a osnova je nazivu naselja u kojem je sjedište županijske skupštine. Naziv županije može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom obilježju.

Obilježja županije su grb i zastava. Grb i zastava uređuju se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu.

Vidi još: Zastave i grbovi hrvatskih županija

Popis županija[uredi | uredi kôd]

Županije na području Republike Hrvatske su:

Područja županija[uredi | uredi kôd]

Županije su osnovane Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (županije se mogu osnivati, ukidati i mijenjati jedino zakonom, nikako ne podzakonskim ili drugim aktom). Važno je za napomenut da su županije pravne osobe. Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije, odnosno županije se sastoje od više općina i gradova.

Nepune dvije godine, od 29. rujna 1995. do 15. veljače 1997. grad Zagreb je bio uklopljen u Zagrebačku županiju, koja je promijenila svoj naziv iz dotadašnjeg naziva – Županija Zagrebačka. Gradonačelnik grada Zagreba bio je po položaju župan Zagrebačke županije, a podžupan je bio dotadašnji župan Županije Zagrebačke. Grad Zagreb je doduše imao poseban samoupravni položaj, ali ipak unutar Zagrebačke županije. Sjedište Zagrebačke županije od tada je u Zagrebu, kao i skupština, ali je županijski sud u Velikoj Gorici, a ostale službe rasprostranjene su po svakoj općini i gradu današnje Zagrebačke županije.

Zagrebačka županija je prva županija koja je službeno promijenila svoj naziv.

Tijela županije[uredi | uredi kôd]

Županijska skupština[uredi | uredi kôd]

Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donose akte u okviru djelokruga županije te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije.

Broj članova županijske skupštine mora biti neparan, određuje se županijskim statutom, a mora biti između 31 i 51. Skupština Grada Zagreba ima 51 člana. Mandat člana županijske skupštine traje 4 godine. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova županijske skupštine.

Županijska skupština kao predstavničko tijelo:

  • donosi statut
  • donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga županije
  • bira i razrješuje župana i njegove zamjenike te članove poglavarstva,
  • osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom
  • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije
  • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju
  • obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug skupštine

Župan[uredi | uredi kôd]

Župan je izvršno tijelo županije.

Upravni odjeli i službe[uredi | uredi kôd]

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje župan.

Pravni akti[uredi | uredi kôd]

Županijska skupština donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova skupštine.

Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.

Statut[uredi | uredi kôd]

Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Poslovnik[uredi | uredi kôd]

Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Opći i pojedinačni akti[uredi | uredi kôd]

Županijska skupština donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu županije.

Upravna tijela županije u izvršavanju općih akata skupštine donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.

Financiranje[uredi | uredi kôd]

Županija ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi županije su:

  • županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
  • prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,
  • prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice,
  • prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo,
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,
  • udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
  • sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
  • drugi prihodi određeni zakonom.

Županijska skupština donosi godišnji proračun koji se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.

Grad Zagreb[uredi | uredi kôd]

Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu. Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom.

Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština čini 51 član.

Izvršno tijelo Grada Zagreba je gradonačelnik Grada Zagreba.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Mirošević, Franko (ur.), Goldstein, I.; Grgin, B.; Moačanin, N.; Potrebica, F.; Pavličević, D.; Vranješ-Šoljan, B.; Kolar-Dimitrijević, M.; Klemenčić, M.; Rogić, V.; Gmajnić, L. (1996.) Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb: Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 953-0-61367-9.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]