Bošnjačko nacionalno vijeće (Srbija)

Izvor: Wikipedija
Bošnjačko nacionalno vijeće
Predsjednik Misala Pramenković
Osnivač Sulejman Ugljanin
Osnovana 11. svibnja 1991.
Sjedište Novi Pazar
Država djelovanja Srbija
Ideologija prava bošnjačke manjine
Službene boje     
Službena stranica

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), najviše je predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Bošnjačko nacionalno vijeće je osnovano 11. svibnja 1991. godine, pod imenom Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka (MNVS). Za predsjednika Vijeća izabran je Sulejman Ugljanin. Do 2003. godine Vijeće djeluje i radi pod nazivom Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (BNVS), a nakon 2003. godine kao Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

U vrijeme svog osnivanja Bošnjačko nacionalno vijeće bilo je odgovor na etničko čišćenje i teror kojeg je režim Slobodana Miloševića sprovodio nad bošnjačkim narodom na području Sandžaka i šire. Tijekom 1990-ih godina, Bošnjačko nacionalno vijeće, bilo je ključni faktor mira i stabilnosti na području Sandžaka. Zahvaljujući politici mira BNV-a, sandžački Bošnjaci u tom razdoblju nisu učestvovali u ratnim sukobima na prostoru Jugoslavije ne odazivajući se na vojne pozive tadašnje Jugoslavenske narodne armije.

Na osnovu preporuka Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, tzv. Haškog dokumenta, Bošnjačko nacionalno vijeće je izradilo i, 6. lipnja 1993. godine, usvojilo Memorandum o specijalnom statusu. Osnova za donošenje tog dokumenta bio je referendum za autonomiju Sandžaka, sproveden u periodu od 25. do 27. listopada 1991. godine. Od ukupno 264.156 birača, na tom referendumu je učestvovalo njih 187.473, odnosno 70,19 % ukupnog biračkog tijela, od čega se 183.302 birača (ili 98,90 % glasalih) izjasnilo za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ.

U periodu od osnivanja do 2003. godine, Bošnjačko nacionalno vijeće i njegovi predstavnici učestvovali su na velikom broju međunarodnih konferencija i drugih skupova posvećenih rješavanju krize u Jugoslaviji, između ostalih, Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji, u Londonu i Mirovnoj konferenciji u Genevi. Zahvaljujući aktivnostima Bošnjačkog nacionalnog vijeća i njegovih predstavnika u tom periodu pitanje ostvarenja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka i statusa Sandžaka internacionalizovano je na najvišem europskom i svjetskom nivou.[1]

Bošnjaci Srbije 20. studeni smatraju svojim nacionalnim blagdanom: Danom Sandžaka. Ovu odluku donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće 2005. godine, a tu odluku verifikovao je i tadašnje Vijeće za nacionalne manjine Republike Srbije. Obilježava se u znak sjećanja na 20. studeni 1943. godine, kada je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS). Bošnjački povjesničari smatraju da je tog dana u ratnim uslovima započeta autonomija Sandžaka, jer su na osnivanju ZAVNOS-a izabrane Narodna skupština i Vlada Sandžaka sa sedam ministarstava.[2] Ovaj dan slavi se i kao nacionalni dan Bošnjaka Crne Gore.[3]

Bošnjačko nacionalno vijeće učestvuje u radu regionalnog Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća sa sjedištem u Sarajevu. Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća čine predstavnička tijela i nacionalne institucije Bošnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije, a osnovan je početkom 2018. godine.[4]

Predsjednici[uredi | uredi kôd]

# fotografija ime mandat
1. Sulejman Ugljanin
(r. 1953.)
1991. 2018.
2. Esad Džudžo
(r.1958.)
2018. 2019.
3. Jasmina Curić
(r. 1965.)
2019. 2022.
4. Misala Pramenković
(r. 1980.)
2022. trenutačno

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. O nama. bnv.org.rs. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Srbija: Bošnjaci danas proslavljaju Dan Sandžaka. aa.com.tr. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  3. Čestitka predsjednik BZK Preporod, Bošnjačkom vijeću Crne Gore. Bošnjačko vijeće Crne Gore. 5. kolovoza 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. ožujka 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  4. Novi Pazar: Bošnjačko nacionalno vijeće s kolegama iz Sjeverne Makeodnije. trt.net.tr. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]