Božanstvena komedija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Božanstvena komedija
Dante03.jpg
Dante Alighieri okrenut prema čistilištu. Djelo Agnola Bronzina 1530.
Naziv izvornika 'Commedia, kasnije Divina Commedia'
Autor Dante Alighieri
Država Italija
Jezik talijanski
Vrsta djela ep
Vrijeme i mjesto
nastanka
Toskana, 1304.-1321.

Božanstvena komedija (tal. Commedia, pridjev "božanstvena" ili "divina" kasnije je dodao Giovanni Boccaccio) epski je spjev koji je napisao Dante Alighieri između 1304. i svoje smrti 1321. To je ujedno i najpoznatije Danteovo djelo koje se smatra i centralnim epskim spjevom talijanske književnosti, posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka i prvim velikim djelom koje nagovješćuje renesansu.

Struktura djela[uredi VE | uredi]

Božanstvena komedija sastoji se od tri dijela, Pakla (Inferno), Čistilišta (Purgatorio) i Raja (Paradiso) koji redom imaju 34 (uvodno pjevanje i još 33 pjevanja), 33 i 33 pjevanja, a ukupno čine preko 14,000 redaka. Prvi dio komedije, Pakao, je najpoznatiji te se često objavljuje odvojeno pod nazivom "Danteov Pakao". Broj 3 kao simbol iznimno je važan u ovom djelu - dužina djela (po 33 pjevanja), strofa kojom je spjev pisan je tercina, tri zvijeri napadaju Dantea u uvodnom pjevanju, a broj tri također je i simbol Svetog Trojstva. Važnu ulogu ima i broj 100 koji je bio smatran savršenim brojem (uvodno pjevanje i tri dijela po 33 pjevanja). Strofe se također sastoje od tri retka, a rima ide po shemi: aba bcb cdc ded ...

Pjesnik u prvom licu govori o svojem putovanju kroz tri dijela zagrobnog života u vrijeme Uskrsa godine 1300, na "polovici svog životnog puta", odnosno u 35. godini. Kroz Pakao i Čistilište vodi ga rimski pjesnik Vergilije, autor Eneide kojem se Dante divio, a kroz Raj ga vodi Beatrice, Danteova vizija savršene žene. Beatrice je bila stvarna žena iz Firence koju je Dante sreo u djetinjstvu i kojoj se iz daljine divio. Vergilije nije mogao voditi Dantea kroz Raj zbog toga što je Vergilije nekršten i nalazi se u Limbu (1. krugu Pakla).

Posljednja riječ svih dijelova Božanstvene komedije je "zvijezde" (tal. stelle)

Pakao (Inferno)[uredi VE | uredi]

Pakao je alegorijska slika zemaljskoga svijeta i njegove pokvarenosti, a Dante je simbol grešnog čovjeka. Kroz Pakao i Čistilište ga vodi Vergilije koji je njegov uzor i simbol razuma. Pakao ima 9 krugova u obliku lijevka:

  1. Limb
  2. Griješni ljubavnici i preljubnici
  3. Proždrljivci
  4. Škrtci i rasipnici
  5. Srditi
  6. Krivovjerci
  7. Nasilnici
  8. Oni u koje se nema povjerenja
  9. Izdajnici
Lucifer

Što je krug niži i uži, to je grijeh veći.

Čistilište (Purgatorio)[uredi VE | uredi]

U čistilištu se duše čiste od 7 grijeha. Raspoređene su u 7 različitih krugova. Nakon čišćenja lete prema nebu. Na vratima raja stoje Anđeli (simboli ispovjednika) te drže moć (simbol pravde).

Raj (Paradiso)[uredi VE | uredi]

Ilustracija Danteovog Raja, Giovanni di Paolo (između 1442. i o.1450.)


U raju se Dante oprašta od Vergilija te se, očišćen od grijeha, nalazi na cvjetnoj livadi. Tada se pojavljuje Beatrice (simbol milosti i Božje ljubavi). Raj čine 9 nebesa koja se vrte oko Zemlje. U njemu se nalaze dobre i svete duše, učenih ljudi, pravednih vladara...itd. Na kraju Dante moli Djevicu Mariju za čiste osjećaje i za zaštitu od magičnih zemaljskih grijeha. Pjevanje završava stihovima o ljubavi koja sve pokreće.

Djelo je pisano u alegoriji. Vrsta je ep, a strofa tercina. Tema je Danteovo putovanje kroz pakao, čistilište i raj kao srednjovjekovna vizija zagrobnog života. Istaknuta je simbolika i mistika broja tri te čovjekovo dostojanstvo i težnja za slobodom odnosno kritika Crkve i njezinih dostojanstvenika što pripada renesansnom svjetonazoru. Pisana je firentinskim narječjem koje je poslužilo kao temelj talijanskom književnom jeziku.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zanimljivo je da je u dijelu spomenuta Hrvatska, točnije u Raju 31, 103:

*Qual è colui che forse di Croazia viene a veder la Veronica nostra, che per l'antica fame non sen sazia,

prijevod:

  • Samo je jedan netko, iz Hrvatske pustolov, došao posjetiti Veronicu našu, čija prastara slava ne gasne, u mislima zbori, gledajući: "Moj Gospode, Isuse Kriste, pravi Bože, je li tvoja slika bila tada kao što ju vidim sad?"...[1][2]

Veronica (vera icon - prava ikona, slika Krista) predstavlja sliku Isusa Krista u nas poznatu kao Veronikin rubac.

Dante je dio svojih putovanja proveo u Hrvatskoj (uključujući i Zagreb u kojemu je njegov praunuk otvorio ljekarnu). Na tom je putovanju u njegovom društvu bio i hrvatski biskup Blaženi Augustin Kažotić. On u citatu spominje točnije Hrvatske odmetnike koji se pojave u Italiji, insinuirajući na njegovog vodiča.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Božanstvena komedija