Bokserski ustanak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fotografija "boksera" u Tianjinu

Bokserski ustanak ili Iheatuanski ustanak je naziv za oružani sukob koji je izbio na području Sjeverne Kine 1899. kada su pripadnici kineskog nacionalističkog pokreta Društvo pravedne harmonije (na Zapadu poznatog kao "Bokseri"), otpočeli s masovnim napadima na ne-Kineze, prvenstveno kršćanske misionare, kao i kineske preobraćenike, smatrajući ih petom kolonom europskih imperijalističkih velesila, koje su prethodnih decenija ishodili niz ponižavajućih privilegija od strane slabe carske dinastije Qing. U lipnju 1900. su se oko Pekinga počele masovno okupljati bokserske snage i zahtijevati od carske vlade da se svi stranci likvidiraju ili protjeraju iz Kine. Pod njihovim pritiskom je carica majka Cixi objavila rat europskim državama, čiji su se građani sklonili u tzv. Legacijsku četvrt u Pekingu, a čije su vlade organizirale tzv. Savez osam država. Saveznički ekspedicioni korpus se iskrcao i nakon žestokih borbi zauzeo Tientsin, a potom 14. kolovoza i Peking, prisilivši Cixi da otpočne pregovore o miru. Oni su završeni tzv. Bokserskim protokolom kojim je Kina prisiljena saveznicima isplatiti ogromnu ratnu odštetu i proširiti njihove dotadašnje privilegije. Boskerski ustanak je imao značajne posljedice za dalju povijest Kine, s obzirom da je ponižavajući poraz od stranaca potpuno razbio prestiž carske dinastije, ali i kod kineskih intelektualaca stvorio uvjerenje da se Kina zapadnim osvajačima može suprotstaviti jedino ako prihvati njihove moderne ideje kao što su republikanstvo i socijalizam.


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bokserski ustanak