Bolest spavanja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Trypanozomi

Afrička tripanosomijaus ili bolest spavanja[1] parazitska je bolest ljudi i životinja. Uzrokuju je nametnici vrste Trypanosoma brucei.[2] Dvije su podvrste nametnika koje mogu zaraziti ljude, a to su Trypanosoma brucei gambiense (T.b.g.) te Trypanosoma brucei rhodesiense (T.b.r.).[1] U više od 98% prijavljenih slučajeva zarazu izaziva T.b.g.[1] Oba se uzročnika obično prenose ugrizom zaražene muhe ce ce i najčešće žive u ruralnim krajevima.[1] 

U prvoj fazi bolesti najprije se javlja groznica, glavobolje, svrbež, bolovi u zglobovima.[1] To se događa jedan do tri tjedna poslije ugriza.[3] Više tjedana ili mjeseci kasnije pojavom konfuzije, slabe koordinacije, utrnulosti i poremećaja spavanja počinje druga faza.[1][3] Dijagnoza se postavlja dokazom nametnika u krvnom razmazu ili u tekućini limfnih čvorova.[3] Često je za razlikovanje prve i druge faze bolesti potrebna lumbalna punkcija.[3]

Radi sprječavanja težeg oblika bolesti obavljaju se kontrole stanovništva izloženoga riziku pomoću krvnih pretraga na prisutnost uzročnika T.b.g.[1] Bolest se lakše liječi ako se otkrije dovoljno rano, prije pojave neuroloških simptomaa.[1] Liječenje u prvoj fazi provodi se lijekovima pentamidinom i suraminom.[1]  U drugoj fazi liječenje uključuje lijek eflornitin ili kombinaciju nifurtimoksa i eflornitina u slučaju zaraze podvrstom T.b.g.[3] Premda je melarsoprol djelotvoran u slučaju zaraze jednom i drugom podvrstom, zbog ozbiljnih nuspojava obično se koristi samo za T.b.r.[1]

Ova je bolest u nekim regijama [subsaharske Afrike]] redovita pojava, a stanovništvo izloženo riziku broji oko 70 milijuna ljudi u 36 zemalja.[4] Godine 2010. Bolest spavanja izazvala je smrt oko 9.000 ljudi, što predstavlja smanjenje u odnosu na 34.000 smrtno stradalih 1990.[5] Procjenjuje se da je u ovom trenutku zaraženo 30.000 ljudi, s time da je 2012. novozaraženih je bilo 7.000.[1] Više od 80% svih slučajeva zabilježeno je u Demokratskoj Republici Kongo.[1] U nedavnoj povijesti dogodile su se tri veće zaraze: prva, od 1896. do 1906., prvenstveno u Ugandi i porječju Konga, a druge dvije 1920. i 1970. u nekoliko afričkih zemalja.[1] I druge životinje, kao što su krave, mogu prenositi zarazu te i same mogu biti zaražene.[1]

References[uredi VE | uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 WHO Media centre (June 2013). "Fact sheet N°259: Trypanosomiasis, Human African (sleeping sickness)".
  2. Predložak:MedlinePlusEncyclopedia
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Kennedy, PG (2013 Feb). "Clinical features, diagnosis, and treatment of human African trypanosomiasis (sleeping sickness).". Lancet neurology 12 (2): 186-94.
  4. Simarro PP, Cecchi G, Franco JR, Paone M, Diarra A, Ruiz-Postigo JA, Fèvre EM, Mattioli RC, Jannin JG  (2012). "Estimating and Mapping the Population at Risk of Sleeping Sickness ". PLoS Negl Trop Dis  6 (10): e1859.
  5. Lozano, R (Dec 15, 2012). "Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010.". Lancet 380 (9859): 2095–128.

Tripanozomi

Afrička tripanosomiaza ili bolest spavanja je zarazna bolest koju kod čovjeka i životinja uzrokuju jednostanični paraziti vrste Trypanosoma brucei u tropskim krajevima Afrike. Računa se da 500.000 ljudi diljem svjeta pati od bolesti spavanja.

Uzročnik[uredi VE | uredi]

U zapadnoj i centralnoj Africi prevladava kronični oblik bolesti uzrokovan podvrstom Trypanosoma brucei gambiense, dok u istočnoj Africi podvrsta Trypanosoma brucei rhodesiense uzrokuje akutni oblik bolesti.

Način prenošenja[uredi VE | uredi]

Obje podvrste parazita se prenose ubodom ce-ce muhe (Glossina). Parazit je koncentriran u žlijezdama slinovnicama ce-ce muhe i prenosi se slinom koju muha izluči u mjesto uboda kako bi sprječila zgrušavanje krvi. Ubod je jako bolan i može uslijediti i kroz odjeću. Ipak, nije svaka ce-ce muha prijenosnik parazita, tako da ubod ce-ce muhe ne znači da će nužno uslijediti infekcija. Rizik infekcije nakon uboda ce-ce muhe se razlikuje od područja do područja, no u prosjeku iznosi 1:100. Znači da rizik infekcije raste svakim ubodom.

Simptomi[uredi VE | uredi]

Tijek bolesti se razlikuje ovisno o uzročniku. Kod infekcije podvrstom T. brucei gambiense bolest sporo napreduje, dok kod infekcije podvrstom T.brucei rhodesiense bolest brže napreduje i simptomi su izraženiji.

Prvi stadij (hemolitična faza): Poslije uboda ce-ce muhe, može doći do bolnog oticanja oko mjesta uboda, no taj se simptom pojavljuje samo kod 5-20% zaraženih. 1-3 tjedna nakon infekcije, dolazi do parazitemije, dakle pojavljivanja parazita u krvotoku, praćene groznicom, glavoboljom, bolovima u zglobovima, svrabom i oticanjem limfnih čvorova. Naizraženije otiču limfni čvorovi u predjelu vrata. Često dolazi i do anemije, trombocitopenije i povišenim IgM antitijelima.

Drugi stadij (meningoencefalitična faza): 4-6 mjeseci nakon infekcije - u slučaju infekcije sa T.brucei rhodesiense to može biti i nakon par tjedana - tripanozomi se probijaju kroz krvno-moždanu branu i ulaze u centralni živčani sustav. Zbog djelovanja parazita u mozgu, ali i reakciji imunog sustava dolazi do oštećenja centralnog živčanog sustava. Pacijenti imaju teškoće pri koordiniranju i ravnoteži, ne mogu kontrolirati spavanje, zbunjeni su, mršave i pate ih grčevi.

Na kraju bolesti, pacijenti padaju u trajni san, zbog čega je bolest dobila ime. Nakon mjeseci ili godina trajanja bolesti pacijenti umiru.

Imunologija[uredi VE | uredi]

Paraziti su pokriveni glikoproteinima, takozvanim VSG (variable surface glycoproteins). Genom tripanozoma kodira preko 1000 VSG-gena, čija eksprimacija varira. Parazit neprestano mijenja glikoproteine na površini kako bi izbjegao imunosni odgovor domaćina. Antitijela koja imunološki sustav stvori tako unište samo jedan dio parazita, dok ostali prežive i ponovno se razmnožavaju.


Star of life3.svg Nedovršeni članak Bolest spavanja koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.