Uganda

Republika Uganda Republic of Uganda
Zastava Grb
Geslo For God and My Country (engleski, "Za Boga i moju zemlju")
Himna Oh Uganda, Land of Beauty
Glavni grad	Kampala
Službeni jezik	engleski
Vlada
- Predsjednik	Yoweri Museveni
- Predsjednik Vlade	Yoweri Museveni
Neovisnost	od Ujedinjenog Kraljevstva 9. listopada 1962.
Površina	81. po veličini
- ukupno	236.040 km²
- % vode	15,39 %
Stanovništvo	42. po veličini
- ukupno (2000)	24.699.073
- gustoća	105/km²
Valuta	ugandski šiling (100 centa1)
Pozivni broj	2562
Vremenska zona	UTC +3
Internetski nastavak	.ug
1 izvan uporabe 2 006 iz Kenije i Tanzanije

Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Južnim Sudanom, na istoku s Kenijom, na jugu s Tanzanijom, na jugozapadu s Ruandom te na zapadu s DR Kongom. Od 1971. do 1979. njome je vladao Idi Amin.

Stanovništvo

Prema UN-ovoj procjeni Uganda ima 2005. godine oko 28,324,000 stanovnika i 63 raznih etničkih zajednica uključujući 28,000 Engleza, 164,000 Hindusa, 7,600 Arapa, 900 Francuza, 27,000 Konkana i 257,000 Gudžarata. Ostalo stanovništvo pripadaju domaćem crnačkom stanovništvu koje pripada skupinama Bantu, Sudanskim crncima, zatim skupine Nilota) i nešto Pigmeja, organizirani su po plemenima čija je najveća grupa narod Ganda 3,682,000; Chiga 2,176,000; Lango 1,562,000; Masaba 1,250,000; Ankole 2,483,000, Hutu 1,517,000; Acholi 1,227,000, Teso 1,339,000; Soga 2,153,000. Ostale grupe broje manje od 1,000,000 ljudi, to su: Alur, Banyoro, Bari, Amba, Bwisi, Gungu, Gwere, Haya, Hema, Hima, Kakwa, Kamba, Karamojong, Kenyi, Kikuyu, Kongo, Konjo, Kumam (Nilotsko pleme), Lendu, Lingala, Lugbara, Luhya, Luo, Ma'adi, Mangbetu, Mening, Nande, Nyole, Okebi, Twa pigmeji, Ruruli, Sebei, Swahili, Teuso, Tooro, Topotha, Tutsi.

Religija

Velika većina Ugandaca su kršćani (77,8%), najviše katolici (41,9%), zatim slijede protestanti (35,9%). Ostatak su muslimani, hinduisti, bahaisti.

Kultura

Uganda sa svojim šarolikim stanovništvom različitog porijekla nema jedinstvenu kulturu, ali se može govoriti o četiri tipa različitih kultura domaćeg stanovništva. -50% pučanstva čine Bantu crnci koji nastanjuju južne djelove zemlje, oni su i najranija grupa koja je pristigla u Ugandu. Plemena što pripadaju Bantuima u Ugandi su Baganda, Banyoro, Basoga, Bagishu, Banyankore ili Banyakole, Bakiga, Batooro ili Tooro, Bakonjo ili Konjo, Bamba, Bagishu, Basamia-Bagwe, Bakenyi ili Kenyi, Baruli i Banyole. Bantua ima i u središnjim te istočnim dijelovima zemlje. Po svojoj boji puti, mnogo su svjetliji od Sudanskih crnaca. -Lugbara, Madi, Okebu, Bari i Metu glavni su predstavnici tamnoputih Sudanaca, a i njihovi jezici im imaju drugačije porijeklo od bantu jezika. -Istočnosudansku grupu zastupaju narodi Lango iz grupe Nilota kojoj pripadaju plemena Lango, Karamojong, Iteso, Kuman i Kakwa). Oni su se kao jedan narod doselili iz Etiopije, nastanili se u raznim krajevima zemlje, što je dovelo do različitosti među njima. Tako je pleme Sebei po kulturi i staništu postalo planinskim Nilotima, i čija je glavna kulturna karakteristika uzgoj velikih stada stoke. Luo su druga grupa Nilota, nastanjeni u južnom Sudanu. Glavne grupe su im Acholi, Alur, Jonam i Jophadola. Narod Basamia što se povezuje sa Luoima, u stvari su Bantui. -Pigmejci, maleni crnčići, pripadaju skupinama Bambuti (Mbuti) i Batwa ili Twa, ljudi su kamenog doba, koji žive od lova sakriveni duboko u džungli.

Izvori

Nedovršeni članak Uganda koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.