Bosra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bosra
Buṣrā (بصرى)
Rimske ruine s citadele
Rimske ruine s citadele
Koordinate: 32°31′N 36°29′E / 32.517°N 36.483°E / 32.517; 36.483Koordinate: 32°31′N 36°29′E / 32.517°N 36.483°E / 32.517; 36.483
Država Flag of Syria.svg Sirija
Oblast Daara
Visina 850 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 29.664
Vremenska zona EET (UTC+2) (UTC)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3) (UTC)
Pozivni broj 963 15
UNESCO-va svjetska baština Stari grad Bosra
Godina uvrštenja 1980. (4. zasjedanje)
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo i, iii, iv
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Službena stranica bosracity.com
Zemljovid
Bosra na karti Sirija
Bosra
Bosra

Bosra (ar: بصرى), kroz povijest poznata i kao Bostra, Busrana, Bozrah, Bozra, Busra Eski Şam, Busra ash-Sham i Nova Trajana Bostra) je drevni grad koji administrativno pripada provinciji Daara u južnoj Siriji. Stari dio grada Bosre je zbog izvanredno dobro sačuvanih antičkih spomenika upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1980. godine.

Ostaci bazilike sjeverno od citadele

Povijest[uredi VE | uredi]

Rimsko kazalište
Rimska glavna ulica (decumanus)
Citadela
Džamija Mabrak an-Nakah

Bosra se pod imenom Busrana prvi put spominje u natpisima egipatskog faraona Tutmosisa III. u 14. stoljeću pr. Kr. Nakon što ga je osvojio Aleksandar Veliki i kratkog helenističkog razdoblja, ponovno ga osvaja perzijska dinastija, Seleukidi. Iskoristivši propast Seleukida, područje južne Sirije su u 1. stoljeću pr. Kr. napali i zauzeli Nabatejci te ju učinili prijestolnicom svog kraljevstva.

Godine 106., grad je zauzeo Kornelije Palma, general vojske rimskog cara Trajana. Rimljani su grad pretvorili u vojni stožer Nova Traiana Bostra u kojem je bila stacionirana III. kirenajska legija, a Bosra je postala sjedište nove rimske provincije Arabia Petraea. Kroz Bosru je vodio novoizgrađeni rimski put između Damaska i Akabe na obali Crvenog mora (Via Nova Traiana). Rimljani su u okolici grada izgradili sustave za navodnjavanje, koji su doveli do procvata oblasti. Godine 244., stanovnik Bosre, Filip Arapin, postao je rimskim carem, a svoj rodni grad je učinio metropolom u kojoj se kovao novac s njegovim likom.

U bizantskom razdoblju Bosra je bila važno središte kršćanstva, prvo kao sjedište biskupije, a potom nadbiskupije. U 6. stoljeću u Bosri je izgrađena najveća crkva u cijeloj regiji.

Prema predaji kršćanskog svećenika Bahire, grad je nekoliko puta pohodio i sam Muhamed vodeći karavane između Meke i Damska. Godine 634. grad su osvojili Arapi pod vodstvom kalifa Velida I. i grad je, zbog legendi o Muhamedu, prosperirao kao omiljena postaja islamskih hodočasnika na putu prema Meki.

U 12. stoljeću ga dva puta bezuspješno napadaju križari, ali grad nastavlja živjeti. No, kad je otvoren novi hodočasnički put preko Dere, grad je postupno napušten.

Danas je Bosra veliki arheološki lokalitet s iskopinama iz vremena Rimljana, Bizantinaca i ranog Islamskog razdoblja.

God. 1980. Bosra je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji, a 2007. god. Sirija je osnovala Odbor za zaštitu Starog grada Bosre[1]. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[2]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Bosra, koja je nekad davno imala oko 80.000 stanovnika, danas je tek selo koje se smjestilo između slavnih ruševina.

Najznamenitiji spomenik je izvanredno sačuvano rimsko kazalište, vjerojatno iz vremena cara Trajana. Ono je jedino kazalište koje ima gornju galeriju u obliku natkrivenog trijema. Utvrđeno je između 481. i 1231. godine. U blizini su i dva rimska mosta, Haraba i Gemarin.

Sačuvani su i mnogi drugi nabatejski, rimski i bizantski spomenici, te rane islamske džamije i medrese. Ranokršćanska bazilika ima središnji tlocrt s istočnom apsidom okruženom s dvije kapele, što će odlučujuće utjecati na razvoj kršćanske arhitekture.

Džamija Al-Omari je jedna od najstarijih sačuvanih džamija na svijetu.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bosra
  1. Ancient City of Bosra na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  2. Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  3. Al Omari džamija na Archnet Digital Library (engl.) Posjećeno 13. travnja 2011.
  • Immanuel Benzinger: Bostra, Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (RE). Band III,1, Stuttgart 1897., str. 789.–791. (njem.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]