Helenizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aleksandar Veliki na konju u bitci kod Isa, (Aleksandrov sarkofag, Arheološki muzej u Istambulu).

Helenizam je pojam koji je od svoje prve uporabe označavao više različitih pojava, no uvijek u vezi s grčkom kulturom i njezinim utjecajem na negrčki svijet od Sredozemnog mora do Inda. Općenito se on odnosi na razdoblje nakon osvajanja Aleksandra Velikog (oko 333.-323. pr. Kr.) do rimske carske vlasti (oko 30. pr. Kr.).

Aleksandrova vojska ratnim pohodima, a nakon nje grčki trgovci i obrtnici širili su grčku kulturu, jezik i način života. Grčki jezik postao je jezikom obrazovanog svijeta, a svaki obrazovani čovjek u grčkoj kulturi smatrao se Helenom. Grčka kultura ispreplitala se tako s kulturama istoka stvarajući jedinstvenu kulturu koja je obilježila nadolazeće doba. To doba zovemo helenizam, a novonastalu kulturu helenističkom kulturom.

Helenizam kao novonastali pogled na svijet uključivao je karakterističnu kulturu, arhitekturu, umjetnost, filozofiju i religiju uz raširenu uporabu grčkog jezika i pisma.

Središte helenističke kulture je bila Aleksandrija, grad koji je osnovao Aleksandar nakon osvajanja Egipta. Grad je planiran i uređen prema helenističkim nacrtima, a pružao je sve potrebne sadržaje za helenski način života. Aleksandrija se razvila u važnu luku, a na njenom ulazu je bio prvi svjetionik smješten na otočiću Faros, jedno od 7 svjetskih čuda starog svijeta. Sagradio ga je grčki arhitekt Sostrat.

U gradu se nalazila i velika knjižnica s oko pola milijuna svitaka i bila je najveća knjižnica starog doba dok nije stradala u požaru 47. g. pr. Kr.

U Aleksandriji je također polovicom 3.stoljeća djelovao jedan od najvećih matematičara starog svijeta imenom Euklid. Uz njega su djelovali i veliki znanstvenici poput Arhimeda, jednog od najvećih fizičara, matematičara i izumitelja u povijesti.

U helenizmu se javljaju i novi vjerski kultovi (npr. sunčanog boga Mitre, Ozirisa, Izide i dr.), umjetnički stilovi i sl.

Pojam helenizma koji se koristi u suvremenoj historiografiji mora se razlikovati od njegova antičkog značenja.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Povijest 5, Stjepan Bekavac i Marija Bradvica, Alfa
P history.svg Nedovršeni članak Helenizam koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.