Helenizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aleksandar Veliki na konju u bitci kod Isa, (Aleksandrov sarkofag, Arheološki muzej u Istambulu).

Helenizam je pojam koji je od svoje prve uporabe označavao više različitih pojava, no uvijek u vezi s grčkom kulturom i njezinim utjecajem na negrčki svijet nakon osvajanja Aleksandra Velikog (oko 333.-323. pr. Kr.). U tom razdoblju se događaju promjene u grčkoj kulturi, vjeri i životu općenito. Naime, miješanjem istočnjačkih kultura koje je osvojio Aleksandar Veliki i grčke kulture, dolazi do njihovog ispreplitanja.

Pojam helenizma koji se koristi u suvremenoj historiografiji mora se razlikovati od njegova antičkog značenja. Općenito se on odnosi na razdoblje od osvajanja Aleksandra Velikog do rimske carske vlasti (oko 30. pr. Kr.). U tom je vremenu došlo do miješanja grčke kulture i svjetonazora s istočnom kulturom i svjetonazorom. Tako imamo nove vjerske kultove (npr. sunčanog boga Mitre, Ozirisa, Izide i dr.), umjetničke stilove i sl.

Taj je novonastali pogled na svijet uključivao karakterističnu kulturu, arhitekturu, umjetnost, filozofiju i religiju, a raširena je uporaba grčkog jezika i pisma.

Poveznice[uredi VE | uredi]


P history.svg Nedovršeni članak Helenizam koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.