Damask

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Damask
دِمَشق Dimašk
panorama Damaska
panorama Damaska
Službeni pečat Velikog Novgoroda
Pečat
Nadimak: مدينة الياسمين Madīnatu 'l-Yāsmīn ("Grad Jasmina")
Koordinate: 33°30′N 36°17′E / 33.5°N 36.283°E / 33.5; 36.283Koordinate: 33°30′N 36°17′E / 33.5°N 36.283°E / 33.5; 36.283
Država Flag of Syria.svg Sirija
Oblast Damaščanska oblast
Vlast
 - Načelnik oblasti Bishr Al Sabban
Površina
 - Urbano područje 77 km2
 - Područje utjecaja 105 km2
Visina 680 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 4.356.000
 - Urbano područje 1.711.000
Vremenska zona EET (UTC+2) (UTC)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3) (UTC)
Poštanski broj 11
Pozivni broj 963
Zemljovid
Damask na karti Sirija
Damask
Damask

Damask ( službeni arapski naziv : دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedno od 14 upravnih oblasti Sirije. Trenutno u gradu živi oko 1.117.000 stanovnika (2009.[1]), dok u širem gradskom području obitava više od 2,4 milijuna stanovnika.

Damask se nalazi na rijeci Barada, na istočnom podnožju planinskog vijenca Antilibanon, 80 km od istočne obale Sredozemnog mora, na visoravni oko 680 metara nadmorske visine. Klima je polu-aridna (polu pustinjska) zbog tzv. sjenovitih kiša s Antilibanona.

Satelitska fotografija Damaska

Danas je Damask prijestolnica Sirije gdje se nalaze vlada i ministarstva, dok gradom upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Damask je također jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta Levanta. Drevni grad Damaska je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji još 1979. godine. God. 2008. izabran je za arapski glavni grad kulture[2].

Povijest Damaska[uredi VE | uredi]

Damask u starom vijeku[uredi VE | uredi]

Za Damask se tvrdi da je najstariji u kontinuitetu nastanjeni grad svijeta, mada se za istu titulu vatreno bori i Alepo (Haleb, حلب). U hijeroglifskim tablicama nađenim u Egiptu spominje se "Dimaška" kao jedan od osvojenih gradova u 15. stoljeću prije Krista. U iskopinama u dvorištu džamije Umajad su pronađeni predmeti iz trećeg tisućljeća prije Krista. Ime Dimaška se nalazi u arhivama Elbe, a pronađeno je i na tablicama u gradu Mariju (2500. pr. Kr.).

Za Damask su se vodile mnogobrojne bitke tokom rane povijesti, počevši od izraelskog kralja Davida, asirskog kralja Tiglata Pilesera III. (733. pr. Kr.), novobabilonskog vladara Nabukodonosora II. (pod čijom su vlašću bili od 604. pr. Kr. - 562. pr. Kr.), preko ahemenidskih Perzijanaca (530. pr. Kr.) do Aleksandra Makedonskog (koji je osvojio grad 333. pr. Kr.). Grčki utjecaj je oslabio kada su Nabatejci pokorili grad 85. pr. Kr. Rimljani je uskoro protjeralo Nabatejce (64. pr. Kr.) i Sirija je postala rimska provincija (Syria). Damask je u rimsko doba bio veoma važan grad i postao je i vojna baza vojska koje su se borile protiv Perzijanaca. Hadrijan je proglasio metropolis u 2. stoljeću poslije Krista.

Damask između religija[uredi VE | uredi]

Grob glave sv. Ivana Krstitelja

U Damasku je Saul od Tarza prešao na kršćanstvo i postao apostol Pavao. Do kraja 4. stoljeća poslije Krista većina stanovništva je primila kršćanstvo. Hram Jupiterа je postao katedrala posvećena svetom Ivanu Krstitelju, čija glava i danas leži u grobu unutar džamije. Dolaskom islama, Damask je postao važan centar kao sjedište Omejidskog kalifata, u periodu od 661. do 750. godine, Grad je naglo rastao i kršćanska katedrala pretvorena je u džamiju. Kada su Abasidi prevladali i preselili kalifat u Bagdad, Damask je opustio.

Srednji vijek, turska i mongolska osvajanja[uredi VE | uredi]

Grad su osvojili Turci Seldžuci (1076.), nakon čega su ga Križari bezuspješno pokušali preoteti 1148. god., prije nego je on 1154. god. konačno pao u ruke Nuredina (Nur ad Din, Nur ad-Din), generala turskog porekla. Mnogi spomenici u današnjem gradu potiču iz vremena njegovog nasljednika, Saladina (Salah ad Din, Salah ad-Din), kada je Damask bio prijestolnica ujedinjenog Egipta i Sirije.

Mongoli su se slijedeći uselili u grad, ali su ubrzo bili izbačeni od strane egipatskih Turaka Memluka 1260. god. Tokom memlučkog perioda, roba iz Damaska je poznata širom svijeta i privukla je mnogo trgovaca iz Europe. Ovo je vodilo ka drugoj najezdi Mongola pod Tamerlanom, kada je grad opustošen a svi umjetnici i znanstvenici deportirani u Samarkand. Memluci su se ubrzo vratili i nastavili izgradnju grada.

Sa početkom četverostoljetne otomanske vladavine gradom (1516. god.) bogatstvo Damaska se smanjuje i grad postaje tek mala provincijska prijestolnica unutar velikog carstva. Jedina kratka pauza u otomanskoj vladavini bila je u periodu 1831-1840.god., kada je grad ponovo postao glavni grad egipatske Sirije, pod vladavinom Muhameda Ali Paše. Zapadne sile su interevenirale u strahu od kolapsa Otomanskog carstva, i natjerale generala Ibrahim Pašu da se povuče iz Sirije.

Novi vijek[uredi VE | uredi]

Do 1878. brojnost stanovništva se popela na 150.000, a u gradu je postojao dobro izgrađen prijevozni sustav. 1908. godine grad je imao mrežu tramvajskog prijevoza i željeznicom je bio povezan sa Bejrutom i Medinom. Turske i njemačke snage su koristile Damask kao bazu tokom Prvog svjetskog rata. Kada su ih pobijedili Arapska Liga i Saveznici, postavljena je prva, kratkotrajna vlada 1919. godine. Francuzi su dobili mandat od Lige Naroda i okupirali grad i zemlju u periodu 1920-1945. Susreo ih je val nezadovoljstva i otpora, tako da su 1925. čak uveli bombardiranje kao metodu ubijanja otpora. Potpuna nezavisnost je stečena 1946 godine. kada su se francuske i britanske trupe povučene i Damask je postao glavni grad nezavisne države Sirije.

God. 1979., Damask je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji, a od 1999. god. Sirija je zakonom o zaštiti starina provela zaptitu Starog grada[3]. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[4]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Drevni grad Damask

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Drevni grad Damask
Flag of Syria.svg Sirija
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/20 UNESCO

Damask ima mnoge znamenitosti iz raznih povijesnih razdoblja grada. Kako je grad pripadao mnogim kulturama i narodima koje su uvijek gradile na ostacima prijašnjih građevina postalo je gotovo nemoguće istražiti sve ruine koje na nekim mjestima leže 2,5 m ispod današnjeg nivoa grada. Damaščanska citadela (1076.) se nalazi na sjeverozapadnom kutu Starog grada, a ostaci rimskog Jupiterovog hrama na ulazu u sokak Al Hamadija. Rimska središnja ulica (decumanus), danas poznata kao "Ulica zvana prava", koja se navodi u tekstu o preobraćenju sv. Pavla u Djelima apostolskim 9:11, produžena je do 1,5 km duljine. Ulica Bab Šarki ( باب شرقي‎, "Istočna vrata"), koja je ispunjena mnogim trgovinama, vodi do stare kršćanske četvrti Bab Tuma (باب توما, "Vrata sv. Tome"). Na kraju ulice Bab Šarki nalazi se podzemna kapela ispod kuće sv. Ananija (كنيسة القديس حنانيا‎) koji je pokrstio sv. Pavla. Sokak Midhat Paše (سوق مدحت باشا‎) je natkrivena tržnica, duga 490 m, nazvana po osmanskom upravitelju koji ju je obnovio u 19. stoljeću.

Omejidska džamija (جامع بني أمية الكبير‎, Ğām' Banī 'Umayya al-Kabīr) je najveća i jedna od najstarijih džamija na svijetu, te se smatra četvrtom najsvetijom džamijom islama. Izgrađena je 634. godine na mjestu ranokršćanske bazilike posvećene Svetom Ivanu Krstitelju iz vremena Konstantina I., te se u njoj još uvijek nalazi oltar glave sv. Ivana Krstitelja, kojeg kao proroka štuju i kršćani i muslimani. Tu se također nalazi i oltar Muhamedovog unuka, kalifa Husejn ibn Alija, ali i Saladinov mauzolej u vrtu džamije. U blizini se nalazi i Džamija Sajudah Rukaja, kćerke Husejna ibn Alija, ali i palača Azem, palača osmanskih upravitelja Sirije.

Državni muzej Damaska

Ostale zgrade[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Damask ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistički zavod Sirije - procjena broja stanovnika Damaska po spolu 31. prosinca 2009. (engl.) Posjećno 11. travnja 2011.
  2. Damask kao arapski glavni grad kulture 2008. (arap.) Posjećeno 11. travnja 2011.
  3. Ancient City of Damascus na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  4. Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Damask

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]