Crna rupa

Izvor: Wikipedija

Crna rupa ili crna jama (eng. black hole) je nebesko tijelo čija je druga kozmička brzina veća od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlost ne može napustiti.

Prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase.

Sadržaj 1 Teorija 2 Fizička Svojstva 2.1 Gustoća 2.2 Zračenje 2.3 Otkrivanje i promatranje 3 Povijest istraživanja 4 Vidi još 5 Vanjske poveznice

[uredi] Teorija

[uredi] Fizička Svojstva

Crna rupa s masom manjom od tri Sunčeve mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to je već teško prihvatljivo. Npr. za Sunce mase m=2×10³⁰ kg Schwarzschildov polumjer daje 3 km, obujam takve mase je 1,13×10¹¹ m³ i u taj prostor stane samo 3,6×10²⁹ kg tvari gustoće protona, stoga bi se protone trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

[uredi] Gustoća

Veličina, tj. masa ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost se može uzeti gustoća od 22000 kg/m³, tj. najveća poznata gustoća tvari sastavljene od običnih atoma. Prema tome, crne rupe se dijele na tri skupine:

• Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od 3,2×10¹⁸ kg/m³ , polumjer je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase Sunca.
• Supermasivne crne rupe s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću Zemlje od oko 5500 kg/m³ polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15×10³⁸ kg (58,5 milijuna puta veća od mase Sunca).
• Mini crna rupa s masom manjom od zvjezdane.

[uredi] Zračenje

[uredi] Otkrivanje i promatranje

[uredi] Povijest istraživanja

[uredi] Vidi još

• Opća teorija relativnosti
• Veliki prasak

[uredi] Vanjske poveznice

• Crne jame
• Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - crne rupe
• Super-Masivne Crne Jame