Zemlja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zemlja. Za druga značenja, pogledajte Zemlja (razdvojba).
Zemlja
Pogled Zemlje sa svemirske letjelice Apollo 17
Svojstva orbite
Ekscentricitet 0,016 711 23
Perihel 147 098 290 km
Afel 152 098 232 km
Ophodno vrijeme 365,256 363 004 dana
Prosječna orbitalna brzina 29,78 km/s
Broj prirodnih satelita 1(Mjesec)
Fizička svojstva
Ekvatorijalni polumjer 6 378,1 km
Polarni polumjer 6 356,8 km
Spljoštenost 0,003 352 8
Površina 510 072 000 km²
Masa 5,9736·1024 kg
Volumen 1,08321·1012 km³
Prosječna gustoća 5515 kg/m³ (5,515 g/cm³)
Period rotacije 0,997 269 68 dana 23 h 56 min 4,100 s
Brzina rotacije 1 674,4 km/h (465,1 m/s)
Nagib osi 23°26'21".4119
Albedo 0,367
Brzina oslobađanja 11,186 km/s
Površinska temp.
min. prosj. maks.
-89,2 °C 15 °C 59,5 °C
Atmosfera
Atmosferski tlak 101,325 kPa
Sastav atmosfere 78,08% Dušik

20,95% Kisik 0,93% Argon 0,038% Ugljični dioksid oko 1% vodene pare(ovisi o klimi)

Zemlja je planet na kojem živi čovjek i jedini nama poznati planet na kojem postoji život. Ona je treći planet po udaljenosti od Sunca i najveći terestrički planet u Sunčevu sustavu. Planet Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike 4,6 milijardi godina.

Fizička svojstva[uredi VE | uredi]

Slojevi atmosfere i promjene temperature i tlaka s visinom

Atmosfera[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljina atmosfera
Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a proteže se više stotina kilometara iznad površine. Sastavljena je od 78% dušika, 21% kisika, 1% argona, te nešto vodene pare, ugljikovog dioksida i drugih plinova.

Slojevi atmosfere:

  • troposfera je najdonji i najgušći dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadrži velike količine vodene pare.
  • stratosfera sadrži ozon koji nas štiti od štetnog zračenja iz svemira. Temperatura je u nižim slojevima stratosfere stalna, a u višim slojevima raste. Vjetrovi koji pušu u stratosferi dostižu brzine od nekoliko stotina km/h.
  • mezosfera je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature.
  • ionosfera (termosfera) sadrži ione, električki nabijene čestice. U ovom se sloju pod utjecajem sunčevog vjetra stvara polarna svjetlost. Temperatura raste, sve do visine 400 km.
  • egzosfera je prijelazno područje prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom, prostire se iznad 400 km visine.

Prijelazna područja između slojeva atmosfere su tropopauza, stratopauza i mezopauza.

Biosfera[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Život
Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji život. Životni oblici čine biosferu planeta. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji započeo prije otprilike 3.5 milijardi godina. Životne zajednice (biomi) nastanjuju gotovo cijelu površinu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih arktičkih i antarktičkih područja, do gusto naseljenih područja oko ekvatora.

Hidrosfera[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Ocean
Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu na čijoj površini ima tekuće vode. Voda pokriva 71% Zemljine površine. Najveći dio vodenih površina su morske (97%), a manji dio čini slatka voda (3%). Tekuća voda održava se na površini Zemlje zahvaljujući spoju odgovarajućih pogodnih uvjeta: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.

Zemljina orbita nalazi se izvan područja u kojem je dovoljno toplo da bi se održala tekuća voda. Bez malog efekta staklenika koji zadržava toplinu u atmosferi, voda na Zemlji bi se zaledila. Paleontološki nalazi upućuju na razdoblje u Zemljinoj povijesti u kojem je privremeno nestao efekt staklenika, a površina se smrznula tijekom 10 do 100 milijuna godina.

Na planetima poput Venere vodena para se pod utjecajem ultraljubičastog svjetla razlaže na vodik i kisik, vodik se ionizira i (djelovanjem sunčevog vjetra) odlazi iz vanjskih slojeva atmosfere. Oslobođeni kisik se veže u mineralne spojeve na površini. Ovaj proces je spor, ali se smatra da je glavni razlog zbog kojega na Veneri nema vode. Na Zemlji ozonski omotač apsorbira većinu ultraljubičastog zračenja u višim slojevima atmosfere i smanjuje opisani proces. Osim toga, magnetosfera štiti ionosferu od izravnog utjecaja sunčevog vjetra.

Vulkanski procesi stalno izbacuju vodenu paru iz unutrašnjosti. Procijenjeno je da minerali u Zemljinom plaštu sadrže 10 puta više vode nego je ima u oceanima, iako većina nje nikada neće biti oslobođena.

Reljef[uredi VE | uredi]

Reljef su sva uzvišenja i udubljenja na Zemlji. Reljef može biti planinski tamo gdje su planine, nizinski tamo gdje su nizine i primorski tamo gdje je more. Reljef se oblikuje erupcijama vulkana, potresima, puhanjem vjetra, udaranjem valova, prolazom ledenjaka kroz dolinu...

Unutrašnjost[uredi VE | uredi]

Sastav Zemlje
Željezo 34.6%
Kisik 29.5%
Silicij 15.2%
Magnezij 12.7%
Nikal 2.4%
Sumpor 1.9%
Titanij 0.05%

Slično kao i kod drugih terestričkih planeta, unutrašnjost Zemlje je podijeljena u više slojeva:

  • vanjska kruta kora
  • tekući omotač (plašt)
  • tekuća vanjska jezgra
  • unutrašnja kruta jezgra

Kora[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljina kora
Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Razlikujemo dva tipa kore: kontinetska (34,5% površine) i oceanska (59,5%), a spominje se još i prijelazni tip kore (6%). Na granici kore i omotača nalazi se Moho-sloj, poznat i kao Mohorovičićev diskontinuitet prema hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću. Materijal iz unutrašnjosti stalno izlazi na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na oceanskom dnu. Većina Zemljine površine je mlađa od 100 milijuna godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4.4 milijarde godina.

Plašt[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljin plašt
Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omotač. Sastoji se od spojeva bogatih željezom i magnezijem. S dubinom raste i tlak, a s tlakom se mijenja i točka taljenja. Stijene u višim slojevima nalaze se u polurastopljenom, plastičnom stanju, a u većim dubinama su krute. Materijal se kreće ("teče") vrlo sporo zbog visoke viskoznosti.

Jezgra[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljina jezgra
Kako je prosječna gustoća Zemlje 5515 kg/m3, a gustoća materijala na površini samo oko 3000 kg/m³, očito se gušći materijal mora nalaziti u jezgri. U vrijeme nastajanja Zemlje, prije oko 4,5 milijardi godina, Zemlja je većinom bila rastaljena. U procesu koji nazivamo planetarna diferencijacija teži elementi su potonuli prema središtu, a lakši su se skupili uz površinu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od željeza (80%), nikla i silicija.

Jezgru dijelimo u dva dijela, unutrašnju krutu jezgru polumjera oko 1250 km i vanjsku rastaljenu jezgru koja se pruža do polumjera 3500 km. Smatra se da je unutrašnja jezgra u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od tekućeg željeza i nikla. Smatra se da strujanje ovog rastopljenog metala (i miješanje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara zemljino magnetsko polje.

Orbita[uredi VE | uredi]

Rotacija[uredi VE | uredi]

Zemlja se okreće oko svoje osi (rotacija ili gibanje) od zapada prema istoku, te joj je za jedan puni obrtaj potrebno oko 24 sata, vremenski razmak koji se naziva Sunčevim danom. Rotaciju Zemlje nije moguće osjetiti. Svaka Zemljina točka (osim sjevernog i južnog pola) sudjeluje u rotaciji Zemlje odnosno opisuje krugove oko Zemljine osi. Pritom najveće krugove prave točke na ekvatoru, koje se ujedno i najbrže kreću (1674 km na sat).

Zbog rotacije događa se izmjenjivanje dana, noći i dnevne topline te Sunce stoga osvjetljava samo jedan dio Zemlje

Magnetosfera[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Površina Zemlje je 510 065 284 km2, od čega na kopno otpada samo 148 939 063 km2 (29 % ukupne površine), a ostalo na vodu.

Najveći kontinent je Azija koja zauzima 44.309.978 km2 (30 % ukupne kopnene površine). Najveća država svijeta je Rusija koja zauzima oko 12 % površine kopna.

Klima[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zemlja


P space.png Nedovršeni članak Zemlja koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.