Crni gusar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Crni gusar" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Crni gusar (razdvojba).
Naslovna stranica romana, izdanje iz 1904. godine.

Crni gusar (tal. Il Corsaro Nero) je roman talijanskog romanopisca Emilia Salgarija. Roman je prvi puta počeo izlaziti u nastavcima, u Genovi, 1898. godine. Roman je polučio i nastavak, Kraljica Kariba.

Radnja[uredi VE | uredi]

Sedamnaesto je stoljeće. Glavni junak, Emilio di Roccanera, grof od Ventimiglie, izgubio je tri brata, a krivac za njihovu smrt je izdajica, Flamanac Wan Guld. Kako bi obranio obiteljsku čast i osvetio braću, grof postaje Crni Gusar. Zaklinje se da će uništiti izdajicu i cijelu njegovu obitelj. Napušta Europu i odlazi za Wan Guldom u Novi svijet, gdje Wan Guld dobiva položaj vladara španjolske kolonije Maracaibo. U piratskom pohodu u Karipskom moru, igrom sudbine Crni gusar zarobi djevojku Honoratu. Ne znajući da je ona kćer njegovog neprijatelja, zaljubi se u nju. Kada sazna tko joj je otac, nema srca ispuniti zakletvu i ubiti je. Ostavlja je u čamcu na olujnome moru. No neprijatelj mu i dalje izmiče...

Likovi[uredi VE | uredi]

  • Crni gusar - grof Emilio di Roccanera, vojvoda od Ventimiglie i Velpante, došao je na Karibe u potrazi za izdajicom koji je uništio njegovu obitelj, te se zakleo da će on za uzvrat uništiti njegovu. Ne znajući, zaljubio se u kćer svog najvećeg neprijatelja. Jedan od najslavnijih pirata na Karibima.
  • Honorata Wan Guld - kćer vojvode Wan Gulda. Zaljubi se u Crnoga gusara nakon što on zarobi brod kojim ona putuje, ne znajući da se on zakleo uništiti njenu obitelj.
  • Wan Guld - flamanski vojvoda, vladar španjolske kolonije Maracaibo. Ubio je brata Emilia di Roccanere, time započinjući ciklus potjera i osveta. Kasnije je ubio još dva brata Crnog gusara, Zelenog gusara i Crvenog gusara.
  • Morgan - zamjenik Crnoga gusara i prvi časnik na njegovom brodu Munja. Povijesna osoba.
  • Carmaux i Wan Stiller - pirati, pomoćnici Crvenog gusara. Nakon njegove smrti prijeđu u službu Crnog gusara.
  • Moko - crnac velike fizičke snage, krotitelj zmija.
  • Grof di Lerma - plemić iz Kastilje. Ovisno o situaciji, on je protivnik ili saveznik Crnog gusara.
  • Pietro Nau - poznatiji po nadimku Olonjanin (L'Olonnais). Čuveni piratski vođa. Povijesna osoba.
  • Michele Bask - pirat iz Baskije. Povijesna osoba.
  • Wan Horn - meštar na brodu Crnoga gusara. Kasnije je postao slavni piratski kapetan. Povijesna osoba.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Iako se godina radnje u romanu ne spominje, L'Olonnaisov pohod na Maracaibo koji je prikazan u romanu dogodio se 1667. godine. No problem je što Crni gusar tvrdi da je Wan Guld ubio njegovog starijeg brata tijekom francusko-nizozemskog rata 1672. godine. Također spominje da je od tada pa do radnje romana prošlo 10 godina, što bi značilo da je roman smješten u 1682. I nastavak, Kraljica Kariba, ima nekoliko povijesnih netočnosti.

Filmske ekranizacije[uredi VE | uredi]

Roman je više puta, manje ili više vjerno, prenesen na filmsko platno. Prvi put je ekraniziran u Italiji još u vrijeme nijemog filma, a nakon toga su snimljene još jedna talijanska verzija 1937. i španjolska 1944. Posljednja ekranizacija bila je Crni gusar iz 1971. u kojoj su glumili Terence Hill i Bud Spencer. 1999. talijanska Mondo TV snimila je animiranu seriju pod imenom Crni gusar.