Debian

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Debian GNU/Linux

4.0r3 Etch Live CD s GNOME sučeljem
Web stranice: www.debian.org
Tvrtka/
razvijatelj:		 Debian
Porodica OS-eva: GNU/Linux
Posljednja stabilna verzija: 5.0 / 14. veljače 2009.
Pretpostavljeno korisničko sučelje: Tekstualni (shell) /Grafički (KDE)/ (GNOME)
Licenca: Free Software
Radno stanje: Razvija se

Debian je ime dobrovoljne organizacija posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova GNU-baziranog operacijskog sustava.


Sadržaj

[uredi] Povijest i razvoj

Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux jezgri i GNU sistemskim programima.

Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.

Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.

[uredi] Inačice

Najnovija objavljena verzija Debiana je 5.0, naziva lenny. Ispod možete vidjeti popis svih verzija Debian operacijskog sustava.


[uredi] Filozofija rada

Debian Razvijatelji uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW [1] i FTP [2] poslužitelja, grafički dizajn, legalna analiza softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian Razvijateljem:

  • Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera. Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj. [3]

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe, ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

  • Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines. [4]
  • Debian Policy Manual opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.

Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.

[uredi] Izvori

  1. ↑ http://www.debian.org/
  2. ↑ ftp://ftp.debian.org/
  3. ↑ http://www.debian.org/doc/maint-guide/
  4. ↑ http://opensource.org/osd.html

[uredi] Vanjske poveznice

Linux distribucije

Debian  | CentOS  | Fedora Core  | Gentoo  | Knoppix  | Mandriva  | Red Hat  | SuSE  | Slackware  | Ubuntu

 
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Debian"
Osobni alati
Napravi zbirku