Debian

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Debian
Debian-OpenLogo.svg
DebianLenny.png
Debian Lenny radna površina
Web stranice: www.debian.org
Tvrtka/
razvijatelj:
Debian projekt
Porodica OS-eva: GNU
Model izvornog koda: Slobodan softver
Posljednja stabilna verzija: 6.0 / 6. veljače 2011.
Dostupan/ni jezik/ci: 63 jezika[1]
Metoda ažuriranja: APT (razni prednji programi)
Upravitelj paketa: dpkg
Podržane platforme: i386(x86), amd64(x86-64), PowerPC, SPARC, DEC Alpha, ARM, MIPS, HPPA, S390, IA-64
Tip jezgre: Monolitne, Mikrojezgra
Pretpostavljeno korisničko sučelje: Tekstualni (Bash) / Grafički (GNOME)
Licenca: Slobodan softver
Radno stanje: Razvija se

Debian je ime dobrovoljne organizacija posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova GNU-baziranog operacijskog sustava.

Povijest i razvoj[uredi VE | uredi]

Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux jezgri i GNU sistemskim programima.

Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.

Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.

Inačice[uredi VE | uredi]

Najnovija objavljena verzija Debiana je 6.0, naziva squeeze. Ispod možete vidjeti popis svih verzija Debian operacijskog sustava.

Filozofija rada[uredi VE | uredi]

Debian Razvijatelji uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW [2] i FTP [3] poslužitelja, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian Razvijateljem:

  • Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera[4]. Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj. [5]

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe, ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

  • Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera[6]. Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines. [7]
  • Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.[8]

Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]