Debian
 |
|
 Debian Lenny radna površina |
|
| Web stranice: | www.debian.org |
| Tvrtka/ razvijatelj: |
Debian projekt |
| Porodica OS-eva: | GNU |
| Model izvornog koda: | Slobodan softver |
| Posljednja stabilna verzija: | 6.0 / 6. veljače 2011. |
| Dostupan/ni jezik/ci: | 63 jezika[1] |
|---|---|
| Metoda ažuriranja: | APT (razni prednji programi) |
| Upravitelj paketa: | dpkg |
| Podržane platforme: | i386(x86), amd64(x86-64), PowerPC, SPARC, DEC Alpha, ARM, MIPS, HPPA, S390, IA-64 |
| Tip jezgre: | Monolitne, Mikrojezgra |
| Pretpostavljeno korisničko sučelje: | Tekstualni (Bash) / Grafički (GNOME) |
| Licenca: | Slobodan softver |
| Radno stanje: | Razvija se |
Debian je ime dobrovoljne organizacija posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova GNU-baziranog operacijskog sustava.
Sadržaj |
[uredi] Povijest i razvoj
Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux jezgri i GNU sistemskim programima.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 Debian Razvijatelja.
Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.
[uredi] Inačice
Najnovija objavljena verzija Debiana je 6.0, naziva squeeze. Ispod možete vidjeti popis svih verzija Debian operacijskog sustava.
- 6.0 - squeeze, izdan 6. veljače 2011.
- 5.0 - lenny, izdan 14. veljače 2009.
- 4.0 - etch, izdan 8. travnja 2007.
- 3.1 – sarge, izdan 6. lipnja 2005.
- 3.0 – woody, izdan 19. srpnja 2002.
- 2.2 – potato, izdan 15. kolovoza 2000.
- 2.1 – slink, izdan 9. ožujka 1999.
- 2.0 – hamm, izdan 24. srpnja 1998.
- 1.3 – bo, izdan 2. lipnja 1997.
- 1.2 – rex, izdan 12. prosinca 1996.
- 1.1 – buzz, izdan 17. lipnja 1996.
[uredi] Filozofija rada
Debian Razvijatelji uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW [2] i FTP [3] poslužitelja, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian Razvijateljem:
- Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera[4]. Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj. [5]
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe, ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
- Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera[6]. Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines. [7]
- Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.[8]
Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
- Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
- Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
- Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.
[uredi] Izvori
- ↑ Debian GNU/Linux 5.0 released. Debian (2009-02-14). pristupljeno 2009-02-15
- ↑ http://www.debian.org/
- ↑ ftp://ftp.debian.org/
- ↑ http://www.debian.org/social_contract
- ↑ http://www.debian.org/doc/maint-guide/
- ↑ http://www.debian.org/social_contract#guidelines
- ↑ http://opensource.org/osd.html
- ↑ http://www.debian.org/doc/devel-manuals.en.html#policy
[uredi] Vanjske poveznice
|
|||||||
