Ubuntu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ubuntu
Ubuntu logo
Ubuntu 14.10 Desktop.png
Radna površina sustava Ubuntu 14.10 s prikazanim pokretačem i upravljačkom pločom grafičkog sučelja Unity 7.3
Web stranice: www.ubuntu.com
Tvrtka/
razvijatelj:
Canonical Ltd. / Zaklada Ubuntu
Porodica OS-eva: GNU/Linux
Posljednja stabilna verzija: 14.10 (Utopic Unicorn) / 23. listopada 2014.
Marketinški cilj: osobna računala, poslužitelji, tableti, pametni telefoni
Dostupan/ni jezik/ci: višejezičan
Metoda ažuriranja: APT
Upravitelj paketa: dpkg
Podržane platforme: i386(x86), amd64(x86-64), ARM
Tip jezgre: monolitna
Pretpostavljeno korisničko sučelje: Unity (od inačice 11.04)
GNOME 2.x (do inačice 10.10)
Licenca: uglavnom GNU GPL i druge licencije slobodnog softvera
Radno stanje: razvija se

Ubuntu (fon. /u’buntu/) je jedan od računalnih operacijskih sustava sličnih Unixu. Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava Debian GNU/Linux, koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projekta GNU i koristi Linux kao jezgru (engl. kernel) operacijskog sustava.[1] Ubuntu za osobna računala također standardno sadrži grafičko korisničko sučelje (engl. graphical user interface, GUI).

Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, t.zv. distribucija, koje uz operacijski sustav sadrže i aplikacijski softver za različite namjene. Komponente koje sačinjavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunosti slobodnom softveru.

Projekt Ubuntu vodi tvrtka Canonical Ltd. koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth, no budući da se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu (engl. Ubuntu community).[2][3] Naziv Ubuntu dolazi od afričkog filozofskog koncepta ubuntu koji se može prevesti kao "humanost prema drugima".[4] Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći instaliranja i korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih inačica.

Povijest i razvoj[uredi VE | uredi]

Prva inačica Ubuntua, izašla 20. listopada 2004., nastala je račvanjem (engl. fork) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih inačica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim (engl. unstable) inačicama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov format deb za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.[5] Mnogi programeri Ubuntua također održavaju ključne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.[1]

Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u većoj mjeri sadrže vlasnički softver, Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadrži prvenstveno slobodni softver.[6]

Ubuntu trenutačno financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su 8. srpnja 2005 osnivanje Zaklade Ubuntu s početnim prilogom u iznosu od 10 milijuna dolara. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podršku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.[7]

Značajke[uredi VE | uredi]

Ubuntu Desktop 12.10 Live DVD

Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost.[7] Instaliranje sustava na računalo može se napraviti s tzv. Live CD-a odnosno DVD-a koji omogućava da se Ubuntu pokrene izravno s CD/DVD-a i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.

Osnovno izdanje, Ubuntu Desktop, sadrži grafičko korisničko sučelje Unity koje je na raspolaganju od inačice Ubuntu 11.04[8] no neke izvedenice (npr. Kubuntu i Xubuntu) koriste neka druga grafička korisnička sučelja. Unity je oblikovan s namjerom da aplikacijama daje više prostora na radnoj površini. Osnovni dijelovi ovog korisničkog sučelja su:

  • pokretač – okomito postavljena traka s ikonama za pokretanje najčešće korištenih aplikacija (engl. Launcher)
  • panel – vodoravna traka za prikaz nekih važnih indikatora (npr. stanje mrežnih veza) kao i izbornika aplikacije čiji je prozor maksimiziran da zauzima cijelu radnu površinu
  • upravljačka ploča (engl. Dash, Dashboard) – služi za pronalaženje i pokretanje aplikacija i datoteka čije ikone se prikazuju na temelju teksta upisanog u polje za pretraživanje (engl. Search Bar).[9]

Kao osnova za grafičko radno okruženje koristi se sustav X Window.

Sav softver koji sačinjava distribucije Ubuntua može se slobodno dohvatiti sa softverskih repozitorija na Internetu koristeći jednostavan grafički alat Ubuntu Software Center[10] ili pak nešto napredniji Synaptic Package Manager koji upravlja instalacijom softvera na razini softverskih paketa. Budući da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove inačice koje ispravljaju uočene greške, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogućnosti. Za dohvaćanje i instaliranje novih inačica softverskih paketa može se koristiti grafički alat Update Manager koji također omogućava nadogradnju na novu inačicu Ubuntua.

Ubuntu se standardno instalira s više popularnih aplikacija kao što su uredski paket LibreOffice, web-preglednik Mozilla Firefox, program za rad s e-poštom Mozilla Thunderbird i grafički editor GIMP. Tisuće drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.

Ubuntu je prilagođen za globalno tržište te podržava internacionalizaciju i lokalizaciju (engl. internationalization and localization), tj. omogućava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Od inačice 5.04 pretpostavljeni kodni zapis na sustavu je UTF-8[11] koji omogućava korištenje i nelatiničnih znakova u tekstu. U svrhu povećanja sigurnosti Ubuntu koristi alat sudo koji običnim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu čime je omogućeno da superkorisnički račun root bude zaključan te je znatno smanjena mogućnost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.[12]

Minimalni zahtjevi* za instalaciju Ubuntua[13][14] Server Desktop
Frekvencija procesora** 300 MHz 1 GHz
RAM 128 MB 384-512 MB
Slobodnog prostora za tvrdom disku GB 5 GB
Razlučivost monitora 640×480 1024×768

(*) Neke od izvedenica Ubuntua (npr. Xubuntu i Lubuntu) imaju i manje hardverske zahtjeve.

(**) Zahtijeva se 32-bitni procesor koji podržava minimalno instrukcijski skup i686 i PAE, a podržani su i 64-bitni procesori.[15]

Inačice[uredi VE | uredi]

Inačica Datum izdavanja Kodno ime
4.10 20. kolovoza 2004. Warty Warthog
5.04 8. travnja 2005. Hoary Hedgehog
5.10 13. kolovoza 2005. Breezy Badger
6.06 LTS 1. lipnja 2006. Dapper Drake
6.10 26. listopada 2006. Edgy Eft
7.04 19. travnja 2007. Feisty Fawn
7.10 18. listopada 2007. Gutsy Gibbon
8.04 LTS 24. travnja 2008. Hardy Heron
8.10 30. listopada 2008. Intrepid Ibex
9.04 23. travnja 2009. Jaunty Jackalope
9.10 29. listopada 2009. Karmic Koala
10.04 LTS 29. travnja 2010. Lucid Lynx
10.10 10. listopada 2010. Maverick Meerkat
11.04 28. travnja 2011. Natty Narwhal
11.10 13. listopada 2011. Oneiric Ocelot
12.04 LTS 26. travnja 2012. Precise Pangolin
12.10 18. listopada 2012. Quantal Quetzal
13.04 25. travnja 2013. Raring Ringtail
13.10 17. listopada 2013. Saucy Salamander
14.04 LTS 17. travnja 2014. Trusty Tahr
14.10 23. listopada 2014. Utopic Unicorn
15.04 travanj 2015. Vivid Vervet

Nova inačica Ubuntua izlazi svakih šest mjeseci[4] a označava se oznakom u obliku G.M pri čemu je G godina izdanja umanjena za 2000, a M je broj mjeseca izdanja pisan s vodećom nulom. Npr. Ubuntu koji je izašao u listopadu 2014. ima oznaku 14.10. Uz to svaka inačica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena životinje (na engleskom) koji oba počinju istim slovom. Npr. Ubuntu 14.10 dobio je kodno ime Utopic Unicorn (utopijski jednorog). Kodna imena, osim za prve tri inačice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaključiti koja inačica je novija.[16]

Nova inačica Ubuntua službeno je podržana sljedećih 9 mjeseci (inačice prije 13.04 bile su podržane 18 mjeseci).[17] No, neke inačice (uobičajeno svaka četvrta) imaju podršku produženu na pet godina te se označavaju dodatnom oznakom LTS (engl. long term support).

Nadogradnja Ubuntua moguća je samo između dviju uzastopnih inačica (npr. s 11.10 na 12.04) ili između uzastopnih inačica s produljenom podrškom (npr. 12.04 LTS na 14.04 LTS).[18]

Izvedenice[uredi VE | uredi]

Radna površina sustava Kubuntu 12.04

Službena izdanja Ubuntua priprema i održava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podršku za ta izdanja pružaju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica. Službena izdanja su sljedeća:[19]

  • Ubuntu Desktop, namijenjen za osobna računala (stolna i prijenosna). Prije inačice 11.04 postojao je i Ubuntu Netbook Edition koji je bio namijenjen za mala prijenosna računala, no to izdanje je obustavljeno nakon što je njegovo korisničko sučelje Unity uključeno u Ubuntu Desktop.
  • Ubuntu Server, namijenjen za poslužiteljska računala.

Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice (engl. derivatives) ili varijante (engl. variants), koje imaju neke funkcionalnosti različite od službenih izdanja te sadrže i donekle izmijenjenu kolekciju softverskih paketa. Izvedenice za koje Canonical priznaje da značajno pridonose projektu Ubuntu, iako ih komercijalno ne podržava, su sljedeće:[20][21]

  • Edubuntu - distribucija koja je namijenjena za osobna računala u obrazovanju kao i za kućnu upotrebu.[22]
  • Kubuntu - distribucija za osobna računala koja koristi grafičko radno okruženje KDE Plasma Workspaces.
  • Lubuntu - distribucija za osobna računala koja koristi grafičko radno okruženje LXDE te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
  • Xubuntu - distribucija za osobna računala koja koristi grafičko radno okruženje Xfce te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
  • Mythbuntu - sadrži slobodni softver MythTV koji pretvara Ubuntu u kućno kino i multimedijalni centar.
  • UbuntuStudio - Ubuntu koji sadrži softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.

Ostale izvedenice Ubuntua pripremaju i održavaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u većoj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.[19]

Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisničke podrške:[23]

  • profesionalna podrška na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službena izdanja i komercijalno podržane izvedenice Ubuntua;
  • besplatna podrška koja uključuje besplatnu dokumentaciju i podršku od zajednice korisnika (engl. free community support) kroz tehnički sustav Launchpad, internetske forume i slično.

Klasifikacija paketa[uredi VE | uredi]

Ubuntu dijeli sav softver u četiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podrške od strane Canonicala:[24]

slobodni softver vlasnički softver
podržan Main Restricted
nepodržan Universe Multiverse

Komponenta Main sadrži samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehničku podršku. Tu su uključene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.

Komponenta Restricted sadrži mali skup vlasničkog softvera koji može biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularni hardver. Uglavnom su to pogonski programi (engl. drivers) za neke hardverske komponente (npr. grafičke kartice). Razina podrške za taj softver je niža budući da njegov izvorni kod nije javno dostupan (iako se može slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).

Komponenta Universe sadrži veliku količinu ostalog slobodnog softvera kojeg podržava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podržava u potpunosti.

Komponenta Multiverse sadrži softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podršku za taj softver.

Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadrži i repozitorij za tzv. backport, tj. za ažuriranje softvera iz neke inačice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih inačica.[25] Taj repozitorij nije obiman i sadrži većinom aplikativni softver za koje korisnici traže backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su općenito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.

Prihvat od strane korisnika[uredi VE | uredi]

Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija na konferenciji LinuxWorld Expo UK 2005[26] a također je često bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.[27][28] Na konferenciji InfoWorld 2007 osvojio je nagradu Bossie (engl. Best of Open Source Software) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.[29]

Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije donijelo je plan za implementaciju više od 180.000 računala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje škole u sklopu projekta "Računalo za svako dijete".[30] Francuska policija počela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih računala, koja su do tada koristila Microsoft Windows XP, do 2015. uz uštedu od 70% na proračunu za informacijsku tehnologiju bez smanjenja računalnih mogućnosti.[31]

U siječnju 2009. New York Times izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,[32] a u lipnju 2009. ZDNet izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo korištenje raste brže nego kod bilo koje druge distribucije.[33]

U proljeće 2007. osnovana je Udruga Ubuntu korisnika u Hrvatskoj koja promiče Ubuntu i sudjeluje u prevođenju Ubuntua na hrvatski.[34] Udruga je neprofitna a na njezinim web-stranicama mogu se naći forum za korisničku podršku (u listopadu 2012. imao je preko 6000 korisnika)[35] i wiki s uputama za Ubuntu na hrvatskom jeziku.

Galerija[uredi VE | uredi]

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 About Ubuntu. Ubuntu and Debian (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 21. kolovoza 2012.
  2. The Ubuntu Project (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 11. rujna 2010.
  3. Community (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 11. rujna 2010.
  4. 4,0 4,1 About Ubuntu. The Ubuntu story (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 31. prosinca 2013.
  5. MarkShuttleworth: What about binary compatibility between distributions? (engleski). Ubuntu Team Wiki. Preuzeto 31. kolovoza 2010.
  6. About Ubuntu. Our philosophy (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd.. Preuzeto 31. kolovoza 2010.
  7. 7,0 7,1 New Ubuntu Foundation Announced (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 31. kolovoza 2010.
  8. NattyNarwhal ReleaseNotes (engleski). Ubuntu Team Wiki. Preuzeto 3. lipnja 2011.
  9. Welcome to Ubuntu (engleski). Ubuntu Official Documentation. Ubuntu documentation team. Preuzeto 20. listopada 2012.
  10. Ubuntu Desktop Features (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd.. Preuzeto 3. rujna 2010.
  11. HoaryGoals (engleski). Ubuntu Wiki. Preuzeto 3. rujna 2010.
  12. RootSudo (engleski). Ubuntu Wiki. Preuzeto 3. rujna 2010.
  13. Meeting Minimum Hardware Requirements (engleski). Official Ubuntu Documentation. Ubuntu Documentation Team. Preuzeto 21. kolovoza 2012.
  14. Ubuntu Server Guide: Preparing to Install (engleski). Official Ubuntu Documentation. Ubuntu Documentation Team. Preuzeto 21. kolovoza 2012.
  15. Precise Pangolin Release Notes. Ubuntu Desktop (engleski). Ubuntu Wiki. Preuzeto 21. kolovoza 2012.
  16. Ubuntu Releases and Version Numbers (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd.. Preuzeto 31. prosinca 2013.
  17. Changes in Ubuntu releases decided by the Ubuntu Technical Board (engleski). Ubuntu News on The Fridge. Canonical Ltd. (19. ožujka 2013.). Preuzeto 31. prosinca 2013.
  18. UpgradeNotes. General Upgrade Information (engleski). Ubuntu Community Documentation. Canonical Ltd.. Preuzeto 31. prosinca 2013.
  19. 19,0 19,1 Derivatives (engleski). Ubuntu Wiki. Preuzeto 10. rujna 2010.
  20. Derivatives (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd.. Preuzeto 20. listopada 2012.
  21. Ubuntu Releases (engleski). Canonical Ltd.. Preuzeto 20. listopada 2012.
  22. About Edubuntu (engleski). Preuzeto 20. listopada 2012.
  23. Support (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd.. Preuzeto 1. listopada 2010.
  24. About Ubuntu. Licensing (engleski). Ubuntu. Canonical Ltd.. Preuzeto 26. srpnja 2011.
  25. UbuntuBackports (engleski). Ubuntu Community Documentation. Preuzeto 24. rujna 2010.
  26. LinuxWorld Expo UK 2005 (PDF) (engleski). Preuzeto 27. rujna 2010.
  27. Linux in Government: Linux Desktop Reviews, Part 6 - Ubuntu (engleski) (19. travnja 2005.). Preuzeto 27. rujna 2010.
  28. McAllister, Neil (29. listopada 2007.). First Look: Ubuntu 7.10 Desktop Linux (engleski). PC World. Preuzeto 27. rujna 2010.
  29. Best of open source in platforms and middleware (engleski). Preuzeto 27. rujna 2010.
  30. Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations (engleski). Ubuntu. Canonical (20. studenoga 2007.). Preuzeto 27. rujna 2010.
  31. French police: we saved millions of euros by adopting Ubuntu (engleski). Ars Technica (11. ožujka 2009.). Preuzeto 27. rujna 2010.
  32. Vance, Ashlee (11. siječnja 2009.). A Software Populist Who Doesn’t Do Windows (engleski). The New York Times Company. Preuzeto 27. rujna 2010.
  33. Dawson, Christopher (17. lipnja 2009.). Ubuntu a minor player? Not outside the States (engleski). Preuzeto 27. rujna 2010.
  34. O nama. ubuntu-hr. Preuzeto 20. listopada 2012.
  35. Ubuntu-hr forum. Statistika. ubuntu-hr. Preuzeto 20. listopada 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ubuntu.

Službene internetske stranice[uredi VE | uredi]

Neslužbene stranice[uredi VE | uredi]