Dregoviči

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Položaj Dregoviča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st.

Dregoviči ili Drigaviči (bje. Дрыгавічы); istočnoslavensko pleme, preci bjeloruske nacije. Njihov etnolingvistički prostor nalazio se u današnjoj središnjoj Bjelorusiji; točnije prostoru između rijeka Pripjat i Dvine. Njihova glavna kulturna i politička središta bila su gradovi Sluck, Turov, Polack i Kijev. Dregoviči u slobodnom prijevodu označavaju «ljude sa blatnih ili močvarnih prostora».

Za vrijeme Kijevske Rusi, Dregoviči su značajnu političku ulogu imali su u sklopu Polocke Kneževine, a sa Derevljanima zajedno u sklopu Turovske Kneževine. Dregoviči su u bili vrlo srodni ukrajinskim Derevljanima te nešto manje Krivičima i Radimičima (koji kasnije postaju dio ruske nacije).

Na prijelazu sa 12. na 13. stoljeće službeno prihvaćaju latiniziran etnički naziv Ruteni u sklopu Velike kneževine Litve.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]