Rusi
Izvor: Wikipedija
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 145 milijuna pripadnika (postoje i navodi koji barataju s bitno većim brojem pripadnika) prije svega u Rusiji, gdje čine 79.8% ukupnog stanovništva.
Rusi su najveći slavenski narod (slijede ih Ukrajinci i Poljaci) i najveći narod Europe. Rusi su ujedno jedan od rasno najraznovrsnijih europskih naroda - što je posljedica njihova širenja tijekom više od 5. stoljeća, zbog kojega su osvojili i obuhvatili toliko naroda, osobito onih ugrofinskog i turkijskog podrijetla. Stoga se jedva može govoriti o karakterističnom ruskom izgledu kao što bi se primjerice moglo govoriti o tipično švedskom. Ipak, sovjetski način života dao je Rusima, osobito onima iz službenih slojeva, neke zajedničke karakteristike.
Sadržaj |
[uredi] Porijeklo imena
Danas postoji nekoliko povjesnih polemika koji se odnose na početak stvaranja moderne ruske nacije i prava na nasljeđe Kijevske Rus'i iz 9. odnosno 10. stoljeća. Za ruske povjesničare posebno je problematična polemika i pitanje: jesu li Kijevsku Rus' stvorili Vikinzi, Ukrajinci ili Rusi. Duga povjesna borba za dokazivanje slavenskog karaktera Moskovske države i Ruskog imperija simbolizira svojevrstan kompleks manje vrijednosti što ga Rusi odavno osjećaju prema Zapadu, zbog čega su Rusi razvijali svoju produhovljenost, vojnu snagu i autoritet u bližem i daljem okruženju kroz više stoljeća.
Ruski povjesni dokumenti upućuju da ruska plemena sve do 14. stoljeća nisu imala vlastito kolektivno ime. U početku opisni naziv "ruski", kojeg i danas koriste u etničkom smislu, stekli su u sklopu Kijevske Rus'i, a nadjenuli su ga kijevski kneževi iz 9. stoljeća tada poznati kao Rusini. Ruska plemena Vjatiči, Kriviči i Radimiči na kijevskom dvoru su nazvani "rus'kie ljude" čime ih se označavalo da pripadaju koloniziranom dijelu države pod kontrolom srednjovjekovnog Kijeva. Prvi kolektivni naziv koji su nadjenuli moskovski vladari za današnje Ruse bio je narod Moskva prema kneževini Moskvi. Pod prisilom cara Petra Velikog u 18. stoljeću ponovno je usvojen naziv "Ruski", u Hrvatskoj poznato kao Rusi.
Druga važna polemika, koja je također usredotočena na Kijevsku Rus' govori o međusobnim kulturološkim odnosima između Rusije i Ukrajine odnosno Moskovije i Rus'i. Za golemu većinu Rusa, Kijevska država je bila prva ruska država, dok je za Ukrajince ona bila prva ukrajinska država. Razlog tim polemikama prati okolnosti iz 17. i 18. stoljeća, kada je moskovski car Petar Veliki iz političkih razloga želio objediniti ruski i ukrajinski narod na etničkoj, kulturološkoj i drugoj osnovi.
[uredi] Porijeklo naroda
Prva plemena na teritoriju buduće Moskve javljaju se u neolitiku. Najstarija naselja datiraju iz trećeg tisučljeća p.n.e., a otkrivena su na širem području oko današnjeg grada Moskve. Prva istočnoslavenska plemena koja su vezana za današnje Ruse jesu Vjatiči, Kriviči i Radimiči, koji su također živjeli u sklopu Kijevske Rus'i. Ta plemena stvorila su bazu za rusku naciju koja se tijekom 5. stoljeća nadopunjavala u sklopu teritorijalnog širenja Rusije. Današnji Rusi, sve do 18. stoljeća, u povjesnim dokumentima su bilježeni kao Moskalji ili Moskoviti. Prvo spominjanje Moskve, kao grada, zabilježeno je u starom manuskriptu iz 1147. Godine 1156, princ Jurij Dolgorukij (Юрий Долгорукий; Yury Dolgoruky) podigao je utvrdu oko naseljenog mjesta i opkružio je jarkom.
Ruski nacionalni identitet danas je do neke mjere u previranju s obzirom da su drugi narodi koje su Rusi osvojili tijekom 17., 18. i 19. stoljeća, izašli iz komunizma s određenim posljedicama, ali su im osnovne nacionalne tradicije i identiteti donekle ostali očuvani, posebno kada je riječ o Poljacima, Gruzijcima i baltičkim narodima. Rusi su se kao imperijalni narod zaista ponosili Sovjetskim Savezom kao vlastitom tvorevinom za razliku od primjerice baltičkih državica, Poljaka pa čak i Ukrajinaca, koji su također znatno doprinjeli u njegovom razvoju, ali pod svojevrsnom prisilom.
U sklopu carskog i sovjetskog načina života ruski jezik ostao je donekle izložen transformaciji s obzirom da je bio pod utjecajem mnogih drugih naroda, posebno s Dalekog istoka. Ruska kultura je doista šarolika s obzirom da obuhvaća više desetaka različitih kultura, no također postoje neke specifičnosti prema kojima su Rusi prepoznatljivi.
[uredi] Stara plemena
[uredi] Kratka povijest
Današnji Rusi u 10. i 11. stoljeću bili su sastavni dio prve istočnoslavenske države Kijevske Rus'i. Tijekom 8. stoljeća, na europski dio današnje Rusije i Ukrajine počinju dolaziti skandinavska plemena koja prate vodene tokove baltičkog i crnomorskog sliva. Sva istočnoslavenska plemena biti će ujedinjena širenjem kršćanstva u 10. i 11. stoljeću. Kršćanstvo prihvaća i širi kijevski knez Vladimir, praunuk Olgin, rođen 956. i preobraćen 988. -Tokom 11. stoljeća sva moć centralizirana je u Kijevu. S istoka prijeti opasnost od Mongola i drugih nomadskih plemena. Godine 1240. Kijev su razorili Mongoli, a vodi ih Batu Kan. Razoreni su gotovo svi ključni gradovi Kijevske Rus'i, osim Novgoroda, Pskova i još nekih važnih gradova u zapadnoj Ukrajini.
Mongolsko carstvo raširilo se preko azijskog kontinenta i današnje Rusije pod vladavinom Zlatne Horde. Staroruski teritorij bit će rascjepkan na brojne manje kneževine, a predjelu Rusije dominirati će kneževina Vladimir-Suzdalj. Grad Moskva u 14. stoljeću vojno jača i pod carigradskim odobrenjem postaje provincijalno središte pravoslavne Crkve. -U 15 stoljeću knez Ivan III. zadobio je Novgorod i Tver izbacivši Mongole. Ivan IV. Grozni (1533-84), prvi moskovski car, osniva Veliku kneževinu Moskvu, kasnije poznatu kao Moskovsku državu, koja ostaje srednjovjekovna sve do Petra Velikog (1689-1725), unuka Mihajla Romanova (1613-1645). Mihajlo Romanov navodno je zabranjivao pušenje i imao vrlo oštre sankcije za prekršitelje. Prvi puta bi to bilo 60 udaraca po tabanima. Drugi puta krivcu bi odjekli nos. Treća kazna –izgon u Sibir. Petar Veliki je bio vrlo nemilosrdan i prema svim okolnim narodima, posebno Ukrajincima i ukrajinskim kozacima.
Petar Veliki uvodi reforme i pobjedom u bici na Poltavi 1709., širi moskovske granice na zapad. Objedinjuje osvojen multietnički teritorij u Ruski imperij (rus. Rossijaskaja imperija) koji je obuhvatio i Rus' odnosno Ukrajinu. Katarina II. Velika (1762-96) nastavila je Petrovu imperijalnu politiku šireći teritorij prema južnoj Ukrajini i istočnoj Poljskoj.
U vrijeme Aleksandra I. (1801-25) Napoleon vodi golemu vojsku na Ruski imperij, njegove trupe doživjele su poraz 1812. Dvije vojske susretoše se na polju Borodino, a Ruse predvodi maršal Kutuzov. 108,000 vojnika ovdje izgubi život. U Parizu, jesen 1815. ruski car Aleksandar I., austrijski Franjo I. i pruski kralj Fridrik Vilim III. potpisuju Svetu alijansu. Taj su dokument kasnije potpisali svi europski monarsi osim britanskoga regenta, sultana i pape. Ona govori o podršci koju će potpisnici pružiti jedna drugoj u bilo kojem trenutku . –Aleksandar II. granice Rusije širi sve do Pacifika i središnje Azije. Tada pak slijedi rat s Japanom u kojoj Rusi gube flotu i gotovo sve bitke.
U vrijeme Nikole II. završena je izgradnja trans-sibirske pruge (1916), bliži se još jedno zlo, boljševizam. Nesretnog cara Nikolu i njegovu obitelj nakon abdikacije ubijaju boljševici u Jekaterinburgu (1918.), a Sergej Mihailovič Prokudin-Gorskii (rođen u Muromu; Сергей Михайлович Прокудин-Горский) napušta Rusiju, i preko Norveške odlazi za Englesku da bi patentirao prvu kolor kameru.
U Rusiji boljševici vrše nasilje i ubijaju, zavladali su komunisti. Dva dana prije Nove 1923. godine stvoren je SSSR, 30. 12. 1922., za dvije godine umrijet će i Lenjin, a Trocki će morat pobjeći u Meksiko, ali i tamo će ga stići ruka agenta, umrijet će nasilno u Mexico Cityju (1940). –Ruse čeka još jedan rat i Staljinovi / Iosif Vissarionovich Dzhugashvili/ (The Age of Totalitarianism: Stalin and Hitler) logori u Sibiru. On želi stvoriti posebno društvo i čovjeka Homo Sovieticus. –Rusi i sve ostale narodnosti slabo će životariti na području SSSR-a. Tek svrgavanjem komunizma i sovjetske tvorevine u posljednjem desetljeću 20. stoljeća ovi narodi, pa sa njima i Rusi, naći će put u bolju budućnost. Rusija i zemlje SSSR-a postat će samostalne nezavisne države.
[uredi] Etnografija
[uredi] Glazba i ples
Rusi su zbog dugotrajne mongolske okupacije bili svakako pod kulturnim utjecajem svojih slavenskih susjeda, posebno Ukrajinaca, što se vidi i u materijalnoj i duhovnoj kulturi. Kozački utjecaj vidimo sve od 15. do 20. stoljeća. Najpoznatiji ples što ga danas imaju Rusi a porijeklom je od Ukrajinaca je hopak, popularan je među ruskim seljacima, kao i čuvenim kompozitorima (Modest Petrovič Musorgski i Petar Iljič Čajkovski. Od kozaka sa Tereka je i lezginka, dok je popularni 'czardas' (Csárdás) mađarskog porijekla, Mađari ga poznaju od 9. stoljeća i plešu ga uz tárogató, moguće je da su ga oni posudili od Roma. Ovaj ples preuzeše i Židovi (tzv Židovski čardaš ili Jewish Czárdás, a Rusi su ga sa sobom donesli i u Ameriku. Popularni plesovi su također barynya, drobushki (step dance) uz tradicionalna glazbala garmoshka, treshotki, lozhki ili balalajku. Korobushka ili Korobeiniki je lirska narodna pjesma I ples, star oko 150 godina.
Poznata ruska glazbala su: balalajka, domra, gusli (Гусли), kolyosnaya lira, donsloy ryley /autentični ruski hurdy-gurdy/, gudok, rozhok, zhaleika, volynka, svirel, kugikly, lozhki, treshchotki, kalyuki.
- Balalajka (Балалайка ).- Balalajka je ruska narodna gitara triangularnog oblika sa tri ili šest žica koje idu od klinova za podešavanje sve do baze instrumenta. Ona se spominje prvi puta u dokumentima iz 17. stoljeća (1688).
- Gudok (Гудок) je staro glazbalo sa tri žice, od kojih je jedna postavljena nešto više, i lukom. Gudok je poznat negdje od 12 stoljeća. Možda i ranije, u 14 je modificiran.
- Treshchotki (Трещотка).- Vrsta su udaraljki, u stvari niz malenih pločica na uzici koje udaraju jedna u drugu i klepeću.
- Rozhok (Рожок) je narodna trublja (trumpet) učinjen od goveđeg roga ili brezove kore.
- Zhaleika (Жалейка) je klarinet ili rog s cijevi, najuobičajeniji autentični ruski duhački instrument.
- Svirel (Свирель).- je ruska zviždaljka ili flauta.
- Lozhki (Ложки) su vrsta udaraljki, posebno ukrašenih drvenih žlica.
[uredi] Kuhinja
O ruskoj kuhinji, koja također liči ukrajinskoj, može se govoriti tamo od 9. stoljeća kada je slavenska populacija naučila peći kruh od raži i kvasca za dizanje. Zapise o prvim receptima ostavili su nam redovnici koji su u manastirima morali živjeti od plodova svoga rada. Obrađivali su tlo, lovili ribe, sakupljali gljive, bilje i voće, ali su i zapisivali svoje recepte u 'knjigu kuhanja'. Jedno od najpoznatijih ruskih jela je juha od kupusa poznata kao šči (Щи), u koju se po današnjem receptu stavljaju još i mrkva, korijen celera, luk, krumpir i drugo. -Od tradicionalnih pića najpoznatija su im kvas i vodka.
Staroruska kuhinja sastojala se uglavnom od mesa, ribe, divljači, povrća i sakupljačkih plodova, kao što su gljive i divlje voće i bobice. Raž je tradicionalna u pripremi kruha, dok se pšenica koristi tek u novije vrijeme. Juhe su veoma popularne, uz šči, tu je i rassolnik (Рассольник). Riba je također popularna, u staroj ruskoj kuhinji slatkovodna riba bila je gost samo na carskim i bojarskim stolovima, delicije napose bijahu losos i jesetra. Posebno je na cijeni kavijar, kojega je narod jeo sa octom, paprom i lukom. Najčešće jelo starih Rusa bijaše crveno meso (govedina), te bravetina i svinjetina. Konzumacija nekih vrsta mesa u to vrijeme bila je striktno zabranjena, nepose meso divljeg zeca, no zato su na raspolaganju imali meso divljih ptica, među kojima i labuda i ždrala, crnog tetrijeba i jarebica.
Moskovski period U vrijeme takozvane Moskovije i Moskalja, bile su dvije kuhinje, ona za bogate, i jedna za siromašne. Hrana običnih ljudi bila je jednostavna, no zato su sofisticirani boari uživali u posebnim specijalitetima, osobito u vrijeme kakvih blagdana.
Novije doba.- U vrijeme Petra Velikog i Katarine Velike počinje njihova kulinarska tradicija ali i počinju prihvaćati neka zapadnoeuropska jela, kao što su sendviči, francuski i nizozemski sirevi, šunka ,etc.
[uredi] Seoska arhitektura
Tradicionalno rusko selo sastoji se od drvenih kuća. Drvo je najuobičajeniji materijal za gradnju jer Rusija njime i obiluje. Od drveta se grade i crkve, i kuće za kupanje i drugi gospodarski objekti. Tipična kuća na farmi 'izba' javlja se u 3 regionalna tipa, gospodarske zgrade prave četvrtasto dvorište i ograđene su niskom drvenom ogradom. U sjevernim dijelovima Rusije sporedne strukture vežu se na glavnu, dok su na jugu svaka zasebno. - Varijacije izbe se očitavaju u broj veličini i broju zidova. Piatstenok (peterozidni) ima ekstra zid koji dijeli dnevni od skladišnog prostora. Glavna soba ima i veliku glinenu peć koja zagrijava jedinu prostoriju kuće, a koju nema 'klet', građevina sa četiri zida, vrlo jednostavne drvene strukture.
[uredi] Populacija
U drugim državama-slijednicama SSSRa postoje velike ruske manjine, kao na primjer u Ukrajini, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Letoniji, Litvi, Estoniji kao i u SADu i Australiji. U Narodnoj Republici Kini su Rusi službeno priznati kao manjina, oni tamo žive već generacijama. Oni u Kini žive na sjeveru Xinjianga (uključujući Ürümqi) i u Heilongjiangu. Od kraja SSSRa dolazi ponovo do velikih useljavanja, kako Rusa u Kinu, tako i Kineza u Rusiju. U vrijeme Carske Rusije kao i za vrijeme Sovjetskog Saveza, poticano je naseljavanje Rusa na cijelo područje tadašnje države. Nakon sloma, Rusi se polako vraćaju na područje današnje Ruske Federacije.
