Finci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Finska obitelj
Finski ples

Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4,828,000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812,000, i Švedskoj 200,000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske. Jezično Finci pripadaju finskom ogranku Baltofinaca i uralskoj etnolingvističkoj porodici, a njihovi prvi srodnici su Estonci i Kareli.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Finci dolazi od naziva Fenni koja se spominje u Tacitovoj Germaniji. Ovaj naziv vjerojatno se odnosio na Laponce koji su tu živjeli prije dolaska Finaca. Fincima je pradomovina, kao i ostalim Ugrofincima, u području oko gorja Ural, po kojemu je uralska porodica i dobila ime.

Lokalne skupine[uredi VE | uredi]

Fincima su najsrodnije skupine su Kveni (Kveenit) iz Norveške koji govore kvenskim jezikom, također članom finske skupine jezika; Länsipohjalaiset koji govore tornedalski jezik; Kareli ili Karjalaiset. Manje finske skupine su Savo (Savolaiset); Hämäläiset ili Tavasti; Pohjalaiset; Eteläpohjalaiset; Varsinaissuomalaiset; Ruotsinsuomalaiset (Švedski Finci); Metsäsuomalaiset (Šumski Finci).

Povijest[uredi VE | uredi]

Finska plemena su Finsku počeli naseljavati oko 100. godine potiskujući na sjever prastanovnike Laponce, no i sami su bili pokoreni od Šveđana u 12. stoljeću, te ih pokrstili.

Običaji Finaca[uredi VE | uredi]

Puukko nož

Tradicionalni život Finaca očuva se u ruralnim krajevima, gdje se još čuvaju stara znanja i obrti. Danas mnoge obitelji žive na farmama do kojih se dolazi paljenjem šuma (kaskiviljelys kultivacija) [1]. Na individualnim farmama uz agrikulturu kombinira se i lov i ribolov. Mehanizacijom i specijalizacijom farmi od 1950.-tih proizvodnja se orjentira na uzgoj svinja i goveda. Mlijeko je veoma proizvod i važan sastojak mnogih jela i veoma popularnog sira juustoleipa. Ovaj sir, izgledom na kruh, poznat i kao "cheese bread", proizvodi se od mlijeka krava i sobova. nakon prešanja ostavlja se pored vatre, dok sa vanjske strane ne bi dobio izgled tosta [2]. Muškarci su vješti u izradi drvenih i metalnih predmeta kao što su vakka-posude i tradicinalni i univerzalni puukko-nož. Žene su specijalizirane u tkanju i čipkarstvu, a veoma su popularne izrade zidnih ćilima pozatih u njihovom jeziku kao ryijy ([3])

Društvo[uredi VE | uredi]

Sve do 19 stoljeća finsko društvo se sastojalo od seljaka-talonpojat, građana (burgeri), svećenstva ili klera i plemstva. Današnje socijalno klasno društvo sastoji se od seljaka-farmera, radne klase (neruralni manuelni radnici), male buržoazije (petite bourgeoisie; vlasnici trgovina i poduzetnici), donje srednje klase, gornje srednje klase i više klase (vlasnici korporacija i menadžeri).

Religija[uredi VE | uredi]

Izvorno do pojave kršćanstva finska religija je šamanizam a središnje mjesto umitologiji zauzima kulturni heroj Väinämöinen. Od drugih nadnaravnih bića javlja se bog neba Umarmen i bog davaoc kiše, Ukko.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]